DRŽAVA TREĆEG TISUĆLJEĆA

Kako bi trebala izgledati Država trećeg tisućljeća, pitanje je kojim se u ovoj knjizi bavi knez Hans-Adam II. od Lihtenštajna, državni poglavar, koji se više od dva desetljeća nalazi na čelu ustavne monarhije. Knez Hans-Adam državu promatra iz nekoliko očišta: kao monarh, kao poslovni čovjek, aktivan na više kontinenata, te kao povjesničar, koji je temeljito istražio utjecaj vojne tehnologije, prometnih veza i gospodarstva na funkcioniranje države. Knjiga Država trećeg tisućljeća analizira silnice koje oblikuju sudbinu i položaj čovječanstva u prošlosti te posebno u budućnosti. Knez Hans-Adam II. razvija strategije kako bi se u trećem tisućljeću posvuda u svijetu mogle ostvariti demokratske ustavne države. Knez osim toga iznosi zanimljiv i moderan stav da građani ne bi trebali služiti državi, nego - suprotno slavnoj Kennedyjevoj izreci - da bi država trebala postati učinkovitim poduzećem za usluge, koje bi služilo građanima. Sveobuhvatna su Knezova istraživanja oblika vladavine, koja uključuju i analizu neposrednih i posrednih demokracija - primjerice na temelju Američke revolucije i švicarskog Ustava iz 1848. Njegova zapažanja o putu Kneževine Lihtenštajn prema novom poretku ukazuju na mogućnosti reformā. Pred nama je iznimno štivo, elegantno oblikovano i jasno argumentirano, koje će pobuditi zanimanje svih koji propituju suvremeni svijet, a osobito onih koji se bave umijećem vladanja modernom državom. Kakvu državu želi čovječanstvo u trećem tisućljeću? Predsjednik Kennedy, kojega sam još kao mladić imao čast osobno upoznati, u svom je nastupnom govoru 1961. godine rekao: Ne pitaj što država može učiniti za tebe, već što ti možeš učiniti za državu. Tada sam kao mlad čovjek pun ideala bio uvjeren u istinitost te izreke. Danas doduše nisam izgubio sve svoje ideale, no dugogodišnje iskustvo u nacionalnoj i međunarodnoj politici, od čega dugi niz godina u ulozi državnoga poglavara na čelu male, ali moderne, demokratske države, uvjerili su me u suprotno: Ne pitaj što građanin može učiniti za državu, već što država može učiniti za građanina, i učiniti to bolje od bilo koje druge uslužne djelatnosti? Nositelji te djelatnosti mogu biti općine, međunarodne organizacije ili pak privatne tvrtke. Zašto je tradicionalna država kao tvrtka s monopolom ne samo neučinkovita tvrtka s lošim omjerom cijene i usluge, nego sve češće predstavlja i opasnost za svoje građane, pitanje je na koje ova knjiga pokušava odgovoriti. Knez Hans-Adam II. Vladar knez Hans-Adam II. od Lihtenštajna predočuje nam u ovoj knjizi svoju jedinstvenu i osobnu viziju Države trećeg tisućljeća koja se temelji na njegovim proučavanjima podrijetla države i demokracije kao i na njegovim iskustvima državnog poglavara. Osim toga, Knez razvija i strategije s pomoću kojih bi se mogla ostvariti Država budućnosti. Knez Hans-Adam II. rođen je kao najstariji sin kneza Franza Josefa II. od Lihtenštajna i princeze Gine. Gimnaziju (Schottengymnasium) polazio je u Beču i u Zuozu. Na Sveučilištu St. Gallen stekao je magisterij iz područja ekonomike poduzeća i nacionalne ekonomije. Dana 30. srpnja 1967. sklopio je brak s groficom Marie Kinsky od Wchinitza i Tettaua. Bračni par ima četvero djece. Od 1970. otac mu je prenio dužnosti poput reorganizacije i upravljanja imetkom Kneževske kuće te ga 1984. imenovao svojim zamjenikom. Nakon očeve smrti, knez Hans-Adam II. preuzeo je 13. studenoga 1989. godine vladarsku dužnost. Pod vodstvom Hans-Adama II. Lihtenštajn je 1990. godine pristupio Ujedinjenim narodima, a 1995. Europskom ekonomskom prostoru. Referendumom iz 2003. narod Lihtenštajna prihvatio je većinom glasova njegov prijedlog za promjenom Ustava, koja je trebala osnažiti moć demokracije i Monarhije. Dana 15. kolovoza 2004. knez Hans-Adam II. imenovao je svojim zamjenikom najstarijeg sina, princa regenta Aloisa, kako bi ga pripremio za nasljednika prijestolja. Hans-Adam II. danas se intenzivno posvećuje upravljanju imetkom Kneževske kuće i prenošenju bogatoga vladarskog iskustva.