HRVATSKO DEVETNAESTO STOLJEĆE: politika, jezik, kultura

HRVATSKO DEVETNAESTO STOLJEĆE - Politika, jezik, kultura akademika Josipa Bratulića sastoji se od tri cjeline: Ilirski pokret i Hrvatski narodni preporod, Nacionalne institucije i Ličnosti. U knjizi je sabrano 38 tekstova ranije objavljenih u časopisima i zbornicima za velike povijesne izložbe u Zagrebu i Splitu. Oni su za ovu knjigu posebno pročitani, neki temeljito prerađeni, drugi s manjim ispravcima ili pak dopunama popravljeni. U prvoj se cjelini razmatraju političke i kulturne ideje i kretanja u Hrvatskoj u 19. stoljeću, pri čemu se podjednaka pažnja posvećuje analizi svih regija unutar Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, obrađuju se temeljne ideje nacionalnoga i kulturnoga kretanja na cijelom njenom području. U drugoj cjelini razmatra se djelovanje stožernih, kulturnih i znanstvenih nacionalnih institucija 19. st., primjerice Matice hrvatske i JAZU, u razvitku pismenosti, uređenju civilnog društva, razvitku političkih ideja, razvitku novinarstva, kulturnoj djelatnosti radnika, gospodarstvu, borbi za hrvatski jezik u Dalmaciji i Istri, te se ističu pojedinci koji su u svim aspektima imali presudnu ulogu. Kroz svoje tekstove također ukazuje na važnost tiskanja knjiga i pokretanje časopisa koji se tiču zbivanja iz razdoblja hrvatskoga narodnog preporoda te razmatra književno i znanstveno djelovanje Pavla Rittera Vitezovića, Šime Starčevića, Ljudevita Gaja, Frana Kurelca, Janka Draškovića, Matije Mesića, Ivana Milčetića, Slavka Ježića, fra Grge Matića i drugih intelektualaca koji su ostavili dubok biljeg na kulturno i povijesno okruženje Hrvatske u promatranom razdoblju (Janko Drašković, Frano Kurelac, Josip Jelačić, Ivan Mažuranić, J. J. Strossmayer i dr.). U trećem dijelu akademik Bratulić usredotočuje se na razmatranje pojedinih ključnih te nekih pomalo marginaliziranih kulturnih, znanstvenih, gospodarskih i političkih djelatnika čija je djelatnost na raznim područjima obilježila svakodnevni život u Trojednoj Kraljevini tijekom 19. stoljeća, primjerice Ivana Kundeka, Ivana Mažuranića, Ante Starčevića, Ivana Despota, Mije Krešića i Ivana Krstitelja Tkalčića. Knjiga ukazuje na autorovu načitanost, njegov osobni stvaralački pogled na hrvatske društvene, kulturne i političke povijesti 19. stoljeća, utemeljen na ozbiljnom razmatranju stručne literature i izvora. Iako nastala kao proizvod dugogodišnjega autorovoga rada, knjiga ima jedinstveno uporište: traganje za hrvatskom teritorijalnom i nacionalnom integracijom tijekom dugog 19. stoljeća.