POVIJEST PAVLINSKOG SAMOSTANA BLAŽENE DJEVICE MARIJE U LEPOGLAVI

Knjiga zagrebačkoga kanonika Kamila Dočkala (1879.-1963.) o povijesti pavlinskoga samostana u Lepoglavi u rukopisu je dovršena još davne 1953. godine, a sastoji se od dvije obimne cjeline: "Pavlinski samostan Blažene Djevice Marije u Lepoglavi" i "Veza pavlinskog samostana Blažene Djevice Marije sa svijetom". Djelo su uredili mons. Andrija Kišiček, lepoglavski župnik, dr. sc. Sanja Cvetnić i dr. sc. Danko Šourek. Na više od 500 stranica autor čitatelja upoznaje s važnim dijelom bogate baštine hrvatskih pavlina, provodeći ga kroz burnu povijest njihova najvećega te u kulturnom i umjetničkom pogledu najznačajnijega samostana. Nižući povijesne zgode od osnutka samostana (1400.) do njegova ukinuća (1786.) i kasnijega pretvaranja u kaznionicu (1854.), s detaljnim uvidom u arhivsku građu te njezinim tumačenjem u širem društvenom, kulturnom i umjetničkom kontekstu sjeverne Hrvatske Kamilo Dočkal omogućio je uvid u najslavnije poglavlje povijesti Lepoglave, duboko usađeno u našu baštinu. Dokazuju to imena zaslužnih hrvatskih pisaca i slavnih umjetnika pavlina, poput Marka iz Dubrave, Ivana Belostenca, Hilarijona Gašparotija, Josipa Bedekovića, Ivana Krstitelja Rangera, Aleksija Königera, te moćnih velikaških rodova poput Celjskih, Korvina, Frankopana, Draškovića i brojnih drugih, čiji su životi bili čvrsto povezani upravo s nekadašnjim lepoglavskim samostanom.