PRIJEPOR CRKVE I KOMUNIZMA: s posebnim osvrtom na stanje u bivšoj Jugoslaviji

Nakon višegodišnjeg sustavnog istraživanja Mirko Ćosić napisao je djelo koje će osvijetliti manje poznate stranice povijesti crkveno-državnih odnosa na hrvatskim prostorima. U knjizi prikazuje stanje vrlo visoke napetosti u odnosima Komunističke partije i Katoličke crkve kojima uzroke nalazi u doktrini i praksi komunističkog pokreta i odbijanju Katoličke crkve da prihvati podređenu ulogu na području svoga djelovanja. Politika komunističkih vlasti prema Crkvi rezultirala je mnogobrojnim žrtvama među svećenstvom, a prijetila je opasnost i unutarcrkvenog raslojavanja, koje je država nastojala postići preko staleških svećeničkih udruženja, koje je Crkva na vrijeme prepoznala i odbacila. Ova vrijedna knjiga predstavlja novinu i novu kvalitetu u našoj historiografskoj produkciji. (prof. dr. sc. Miroslav Akmadža) Razumjeti komunizam i njegov odnos prema vjerskim zajednicama, posebice prema Katoličkoj crkvi i njezinu stadu u bivšoj državi, prilično je kompleksno pitanje o kojem smo, doduše, imali priliku čitati, ali prilično rijetko na tako analitičan način kao u ovoj knjizi. Autor je dubinski zahvatio uzroke i posljedice, prijelomne događaje i aktere, zakulisne igre i diplomatske pregovore... Zato se u ovoj knjizi, poput napetog trilera, isprepliću uzlazne i silazne putanje u međusobnim odnosima Vatikana i Beograda, vlastodržaca i zagrebačkog nadbiskupa... (prof. dr. sc. Božo Skoko) Osobitost i novost Ćosićeve obradbe ove teme sastoji se u tome što se autor u svojem interdisciplinarnom pristupu analize događaja koji su prethodili i pratili sindrom komunističko-katoličkog sukoba u Jugoslaviji poslužio dosad manje poznatim arhivskim materijalima iz Hrvatskog državnog arhiva, kako iz Fonda komisije za odnose s vjerskim zajednicama, tako i iz Osobnog fonda Svetozara Ritiga, Osim toga, služeci se postojećom i često citiranom i obilnom literaturom i periodikom hrvatskog jezičnog prostora, autor je posegnuo za cijelim nizom autora dosad nepoznatih ili nedovoljno citiranih u našoj historiografiji dajući tako temi i relevantno medunarodno značenje. (dr.sc. Juraj Kolarić, prof. emeritus)