ANTIČKE NEKROPOLE ZADRA OD RANOG 1. DO KASNOG 5. ST. PO KRISTU

Knjiga Smiljana Gluščevića o zadarskim nekropolama, koja pokriva pola milenija (tisućljeća) povijesti grada mrtvih, dojmljivo je djelo, koje kako u samom svom opsegu tako i u opsegu teme koju obrađuje, u cjelovitosti gradskih nekropola te u broju obrađenih grobova, dakle u svojoj sveukupnosti, nema premca u hrvatskoj arheološkoj literaturi. Nekropola na Relji, koja jest stožerni dio Gluščevićeva istraživanja, koju on definira kao središnji dio glavne ili centralne gradske nekropole antičkog Zadra, ističe se kao najveća dosad arheološki istražena nekropola na teritoriju Hrvatske. Obuhvaćemo je oko 1200 grobova, svi su temeljito istraženi i dokumentirani. Nalazi sa zadarskih nekropola, poglavito oni keramički i stakleni, zaključio je Gluščević, pokazuju da trgovačke veze s unutrašnjošću nisu bile tako snažne, kao one sa sjevernom Italijom. Zadar je bio podložan ranoj i snažnoj romanizaciji, ponajviše od svih liburnskih naselja. U svom Uvodu, Gluščević je s pravom napomenuo da se u arheološkim istraživanjima nije dovoljno pozornosti poklanjalo tzv. sitnim nalazima, te je vrlo svrsishodno naglasio da pretežan dio takvoga sitnoga materijala, osobito onog cjelovitog, potječe s nekropola, ponekad, kako lijepo kaže, svojevrsnih zagrobnih gradova čiji su stanovnici za života, svaki na svoj način, dali obol razvoju naselja ispred čijih su zidova našli svoje posljednje počivalište. Vrijednost je Gluščevićeve knjige doista njezina cjelovitost: obuhvaćeni su svi relevantni nalazi, oni iz vremena prije glavnog istraživanja na Relji u Zadru, posebice oni s istraživanja u sklopu izgradnje Trgovinskog centra. Knjiga se sastoji od dva dijela: uvodne studije i Kataloga u kojem su opisani i dokumentirani svi grobovi i grobni nalazi. Bogato je opremljena fotografijama, crtežima, kartama te sažetkom na engleskom jeziku.