BENEDIKTINKE U PULI: arheološko istraživanje grobnica crkve sv. Teodora

Knjiga objavljena u seriji Monografije i katalozi rezultat je arheoloških istraživanja između 2005. i 2009. godine u starogradskoj jezgri Pule. Tom je prilikom uz nekadašnja sjeveroistočna kopnena vrata sv. Ivana u blizini Gradske knjižnice i čitaonice otkrivena crkva sv. Teodora iz 15. st. s pripadajućim benediktinskim samostanom. Istražena dužina crkve iznosi 20 metara a širina 11,6 metara. Točnu dužinu nije bilo moguće ustanoviti jer je s istočne, ulazne strane u 19. st. sagrađena kasarna. Nisu sačuvani pod crkve ni svetište. Ispod razine poda crkve dokumentirano je 11 zidanih pravokutnih grobnica koje su bile pokrivene kamenim pločama, a sveukupno su sahranjena najmanje 163 pokojnika. Osim predstojnica, opatica, časnih sestara, sestara dvorkinja i bogatijih građanki, u crkvi i samostanu pokapalo se i pomoćno osoblje. Unutar grobnica pronađeni su u najvećem broju nabožni predmeti, a manji dio odnosi se na dijelove odjeće ili ukrasa. Najvrjedniji i najzanimljiviji nalazi u grobnicama crkve sv. Teodora su pogrebne i zavjetne krune te cvjetni stručci. Izrađivani su od prirodnih i umjetnih materijala, metalnih dijelova ili njihovom kombinacijom. Pojam „pogrebna kruna“ zajednički je naziv za poseban oblik oglavlja tj. vijenca, dijademe, konstrukcije s uzdignutim lukovima, a mogla je biti oblikovana tako da prekriva tjeme i podsjeća na kapu. Darivane su osobama uzorna života, najčešće djeci, ali i odraslim nevjenčanim ženskim i muškim osobama ili su se ostavljale u crkvi kao spomen na umrlog. Na simboličan način ovi nalazi predstavljaju djevičanstvo, nebesko vjenčanje ili krunu života. Kao jeftinija varijanta i zamjena za pogrebnu krunu ili pravo cvijeće upotrebljavao se i pogrebni cvjetni stručak. U pulskom je nalazu pronađeno najmanje pet kruna ili stručaka, iako je vjerojatnije da se po sačuvanim elementima može govoriti i o većem broju. Potječu iz nekog centra s njemačkog govornog područja, a datiraju se u 17. – 18. st. iako nije isključeno da pojedini primjerci potječu i iz 16. st. Pogrebne krune predstavljaju nepoznatu i skromno istraženu građu u Hrvatskoj te sam običaj prilaganja u grob. U ovoj količini nisu pronađene u bližem okružju. Možemo ih smatrati skupocjenim proizvodima, što se može vidjeti i po minucioznoj izradi te po samoj uporabi materijala (pozlata, posrebrivanje). S obzirom na to da se po dosad dostupnim nalazima uočava da su pogrebne krune i cvjetni stručci najzastupljeniji (ili možda samo najbolje istraženi) u sjevernim dijelovima srednje Europe, valja pretpostaviti da iz tih krajeva potječu i pulski nalazi. Bez obzira na to što je Pula u razdoblju od 1331. do 1797. godine pod vlašću Mletačke Republike te unatoč političkoj i administrativnoj podjeli istarskog poluotoka između Kuće Austrije i Mletačke Republike, mnogobrojna arheološka istraživanja na poluotoku potvrdila su da su kulturni utjecaji nadilazili ovu podjelu.