Europa naginje ideji mira, no promijenile su se geopolitičke prilike i paradigme. Nema više unipolarne globalizacije amerikanizma, pojaviše se i drugi igrači, Kina, Rusija, Indija, svi žele svoj dio kolača, kaže autor knjige Globalizacija i Europa na raskrižju - Europa od volje za moći do volje za ništa
Hrvatski politolog, sociolog i profesor političkih znanosti Anđelko Milardović objavio je nedavno knjigu Globalizacija i Europa na raskrižju - Europa od volje za moći do volje za ništa. Čini se da je autor pogodio s temom i knjigom jer se o njoj dosta priča. Milardović je dao nekoliko intervjua za domaće medije, a objavljeno je i dosta tekstova o novoj knjizi. Mi prenosimo dio intervjua koji je dao Tomislavu Šovagoviću za portal Hrvatskog kulturnog vijeća, hkv.hr, te dio teksta koji je izašao na Direktno.hr.
Za hkv.hr Milardović je, među ostalim, istaknuo:
"Europa naginje ideji mira, no promijenile su se geopolitičke prilike i paradigme. Nema više unipolarne globalizacije amerikanizma, pojaviše se i drugi igrači, Kina, Rusija, Indija, svi žele svoj dio kolača. Dakle, okolnosti se mijenjaju, ali ne i Europa. Njezin je nedostatak to što nije država. S druge strane, završiti kao Sjedinjene Američke Države na tragu je misli španjolskoga filozofa Joséa Ortege y Gasseta koji ju je vidio kao ujedinjenu Europu. Smatrao je da isključivo državnici mogu izvući stvar. Mi danas umjesto državnika imamo TikTok političare koji listaju slikovnice na pametnim telefonima. Od njih je teško očekivati strukturno i strategijsko mišljenje. Državnici su umrli u dvadesetom stoljeću. Sada su tu birokratizirani političari, u ovom slučaju briselske provenijencije, svi izgledaju kao da su izišli iz laboratorija za kloniranje. Smijehom, govorom, metajezikom, sa zastavicama na reverima. Imaju isti mentalni i odijevajući kod. Kao da vidim mnoštvo pilića brojlera na tekućoj traci. To su djeca hiperbirokratiziranoga sustava europskoga Levijatana. Ako birokracija postane svrha samoj sebi, protiv nje se potrebno otvoreno, dakako mentalno – boriti."
Za Direktno.hr, pak, Milardović je objasnio metodologiju kojom se vodio prilikom promišljanja i pisanja knjige:
"Razmišljao sam tragom osam markera: filozofija i sustav vrijednosti, demografija, migracije, populizam, umjetna inteligencija, globalne klimatske promjene, deglobalizacija kao opozicija globalizacije te geopolitičko buđenje Europe. Uz pomoć tih osam markera pokušavam pokazati dokle je stigla Europa i kuda se kreće, jer na raskrižju ima previše markera da bi mogla odabrati svoj put. To je metodološki okvir knjige. Deglobalizacija ne predstavlja kraj globalizacije nego njeno usporavanje", rekao je Milardović.
U razgovoru za hkv.hr dotaknuli su se i obrazovanja. Autor tvrdi da su novi naraštaji zatupljeni napretkom tehnologije te da polugola tijela na društvenim mrežama mogu imati stotine tisuća pratitelja, a Heideggerova misao može imati (ni)jednoga pratitelja...
"Jedino da stavimo Heideggera i Hannah Arendt, tako se može doskočiti i nastaviti banalizaciju svega. Kada ih spominjemo, oni su u međusobnim pismima bili svjesni potpune liberalizacije obrazovnoga sustava. Sve što je dijagnosticirano prije gotovo jednoga stoljeća sada kulminira. Živimo doba nove simplificirane paradigme. S vremenom je došlo do zaglupljivanja društva, uspona masa koje drže bič i udaraju po svemu što nije usklađeno s psihologijom mase. Kod nas osobe bez specifične političke težine postaju ministrima, što je dno dna.
Knjiga kao medij više ništa ne znači zatočenicima „bolonjske šume“. Jer, u izborima za zvanje ona nosi jedan bod. Perverzni sustav otišao je predaleko, do apsolutizacije STEM-a, dočim nije bitna društveno-humanistička dimenzija znanja. Kao da su znanost, tehnika i tehnologija samoj sebi svrha, bez potrebe za čovjekom. Dođem do zaključka kako ništa nema smisla. Problem je paradoksalan. Razvoj tehnike trebao je rasteretiti čovjeka, a zaglupio ga je do te mjere da je to zaglupljivanje ušlo i u obrazovni sustav", poentirao je Milardović.
Autor je knjigu podijelio na četiri opširna poglavlja. U prvom se bavi globalizacijom kroz povijest, o liberalizmu i deglobalizaciji, u drugom priča o demografiji, migracijama i populizmu, u trećem o razvoju tehnologije i umjetnoj inteligenciji te klimatskim promjenama, a u zadnjem poglavlju o geopolitici jučer, danas i sutra.
Komentari
(0)