U Nexusu Harari priča o tome kako su se informacijske mreže stvorile i kako bi mogle uništiti naš svijet. Kritičari ističu da se nije baš proslavio sa tezama. Previše je apokaliptična i autor je opisivao anegdote koje su tu samo da potvrde njegove teze
S nestrpljenjem smo čekali novu knjigu Yuvala Noaha Hararija. Njegov Sapiens: Kratka povijest čovječanstva nas je, kako se narodski kaže, "izuo iz cipela". Tom knjigom je popularizirao znanost i napravio za nju više od bilo kojeg autora u posljednje vrijeme. A sada je konačno došao rujan i najavljivana knjiga Nexus: A Brief History of Information Networks from the Stone Age to AI. Bacili smo pogled i odmah moramo naglasiti da je zasad samo na engleskom jeziku. Zato nam je i trebalo malo više vremena da je svladamo.
Kao što smo već naviknuli od autora, lakoća kojom čitatelju objašnjava komplicirane pojave i veze između njih niti ovaj put nije nedostajala. Istina, prve knjige smo čitali na hrvatskom jeziku pa je bilo lakše, a vjerojatno je i dobar prijevod tome doprinio.
U Sapiensu Harari je objašnjavao razvoj čovjeka i modernog društva od najranijih dana. Odredio je ključne epohe u tom procesu, poput kognitivne revolucije te obrazložio zašto je čovječanstvo uspjelo doći do ove točke razvoja gdje je danas. Da se razumijemo, rekao je i da je čovjek najviše "guštao" u životu kada je bio lovac-sakupljač. Nije imao svakodnevne brige kao danas, nije bilo velikih ratova, zajednice su bile male i često nisu imale kontakta s drugim skupinama pa se nisu među njima mogle širiti bolesti i slične stvari... No, ostavimo to po strani. Sapiens je bio veliki uspjeh. Hvalili su ga svi živi. I autora i knjigu. Od Baracka Obame, Billa Gatesa, Natalie Portman, Chrisa Evansa i drugih celebrityja pa preko najutjecajnijih svjetskih medija. A Sapiens se temeljio na Hararijevim predavanjima na studiju svjetske povijesti.
Najveća informacijska revolucija
Da, nismo spomenuli. Harari je izraelski pisac, intelektualac, povjesničar i profesor na Odsjeku za povijest na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu. Autor je popularnih znanstvenih bestselera Sapiens: Kratka povijest čovječanstva (2014.), Homo Deus: Kratka povijest sutrašnjice (2016.) i 21 lekcija za 21. stoljeće (2018.).
U Homo Deusu ispituje budućnost Homo sapiensa. Premisa knjige je da će čovječanstvo u budućnosti vjerojatno pokušati steći opću sreću, besmrtnost i moći slične Bogu. Spekulira o načinima, odnosno putevima kojima će svijet ići da bi došao do tog nivoa.
U 21 lekciji za 21. stoljeće autor se više fokusirao na brige koje muče moguće današnje čovječanstvo te blisku budućnost. U 21 poglavlju Harari propitkuje politička, tehnološka, društvena i egzistencijalna pitanja i nudi savjete o tome kako se pripremiti za budućnost koja bi mogla biti potpuno različita od svijeta u kojem sada živimo - od pitanja slobode, tehnološkog napretka i svih dobrih i loših strana istoga, do budućnosti rada i demokracije.
U novom djelu, Nexusu, priča o tome kako su se informacijske mreže stvorile i kako bi mogle uništiti naš svijet. Možemo slobodno reći da je glavni argument knjige da čovječanstvo dolazi do velike moći preko stvaranja velikih mreža suradnje, ali način na koji se te mreže stvaraju je problem. Dakle, mreže su problem, a Harari ide i korak dalje pa tvrdi da su informacijske mreže ključna stvar/problem. A uspon AI-ja, umjetne inteligencije, je najveća informacijska revolucija u povijesti. A tu revoluciju ne poznajemo dovoljno dobro i ne možemo kontrolirati njezin razvoj. Postavlja pitanje: Hoće li se AI razviti u diktatora, u nešto što uopće ne možemo pojmiti i iz današnje perspektive zamisliti?
Knjigu je podijelio u tri dijela s ukupno jedanaest poglavlja. U prvom dijelu objašnjava informacije i kako su razvijale svijet, društvo i politiku. U drugom, pod naslovom The Inorganic Network tema je uspon kompjuterskog doma i interneta, a u trećem se bavi pitanjem hoće li politika u budućnosti prepustiti vođenje svijeta algoritmima i umjetnoj inteligenciji.
Naši novi AI gospodari
Mnogim kritičarima nova Hararijeva knjiga nije baš najbolje sjela. The Guardian ga je - lagano popljuvao jer daje dosta apokaliptičan zaključak s implementacijom umjetne inteligencije. Kažu u jednom dijelu otprilike ovako:
"Harari iz povijesti izvlači desetke živopisnih jezivih anegdota kako bi uvjerio čitatelja u laži njegovog očito smiješnog gledišta. (...) U međuvremenu, u nekom trenutku u budućnosti, ono što Harari naziva "naši novi AI gospodari" očito će sigurno steći zastrašujuće božanske moći. U svojoj kristalnoj kugli, AI gospodar mogao bi odlučiti stvoriti novi pandemijski virus ili novu vrstu novca, istovremeno preplavljujući svjetske informacijske mreže lažnim vijestima ili poticanjem na pobunu." Zaključili su da ima nekoliko briljantnih stranica, a da je sve ostalo, onako, samo hararijevski dobro ispričana priča.
Prema kritičarima, Nexus se ne može niti blizu uspoređivati sa Sapiensom za kojeg mnogi kažu da je obaveza svakog čovjeka da ga pročita, bez obzira slagali se s autorom ili ne.
Komentari
(0)