NOVO! Don Krsto Stošić - Sela šibenskoga kotara
Postoje djela bez kojih su nezamisliva istraživanja naše povijesti, povijesti umjetnosti, crkvene povijesti itd. Kada je riječ o šibenskom kraju onda je to svakako knjiga don Krste Stošića Sela šibenskoga kotara objavljena u Šibeniku 1941. godine. Don Krsto Stošić (Šibenik, 1884. – Tisno, 1944.) bio je povjesničar, neumorni šibenski kroničar i utemeljitelj mnogih šibenskih kulturnih ustanova poput Gradskog muzeja kralja Tomislava – temelja Gradskog muzeja u Šibeniku (1925.) kojem je bio i voditelj. Objavio je prvi turistički vodič Šibenika na više jezika, a knjiga Sela šibenskoga kotara ostala je opus magnum u Stošićevoj bogatoj bibliografiji.
Monografija je objavljena u osvit Drugog svjetskog rata, a budući da su rat i tijek vremena netragom uništili dio dokumenata, spomenika i umjetnina o kojima Stošić piše, onda je njegova knjiga za neke od njih jedini izvor. I danas, kada se želi dati neki pisani prikaz o životu i prilikama na prostorima bivšega šibenskoga kotara, minovno se koristi Stošićeva knjiga koja iznosi iscrpne opise povijesnih zbivanja u selima šibenskog kraja. Djelo je podijeljeno po poglavljima počevši od okolice šibenske luke preko Donjeg polja, Zagore, Ravnih kotara i otoka do granice s trogirskim krajem na jugu. Ilustrirano je mnogim slikama koje prikazuju danas nestale ili izmijenjene krajolike, spomenike i nošnje što dodatno podiže dokumentarnu važnost Stošićevoj knjizi.
Svojom unutrašnjom strukturom koja pedantno prati selo po selo, mjesto po mjesto unutar granica šibenskog kotara, uravnoteženošću u iznošenju fakata i zaokruženih interpretacija, bogatstvom toponomastičkih bilješki, zapažanjima o dinamici demografskih silnica kroz stoljeća te nadasve jasnoćom, a kompleksnošću izlaganja, Stošićeva Sela šibenskoga kotara, do danas ostaju nenadmašenim izdanjem u tom žanru. Dijelom je to i zbog toga što Stošić piše karakterističnom slikovitošću, s nizom narativnih digresija, senzibilitetom rođenog antropologa, a uvijek na obilnoj i pouzdanoj historiografskoj dokumentaciji (makar često ne navodi signature dokumenata u arhivu). O svom pristupu napisao je: „Nisam htio pisati strogo znanstveno, odnosno suhoparno, jer bi mnogim djelo bilo nepristupačno. Ali redovito navodim izvore i literaturu [...] Često tumačim nazive mjesta [...] Ali je bilo naselja, koja su danas nepoznata [...] Rado sam posvetio pažnju starinama, a donekle i pećinama. Seoski je život osobito povezan s vjerom i crkvom, zato sam ga rado isticao.“
Za Sela šibenskoga kotara don Krste Stošića bez pretjerivanja se može reći da je riječ o najcitiranijoj knjizi koja je ostvarila izuzetan utjecaj na suvremenu lokalnu i regionalnu historiografiju. Djelo je istraživačima puno puta polazna točka i putokaz te predstavlja nezaobilazno štivo za brojne povjesničare, povjesničare umjetnosti, entologe i antropologe koji se bave raznim aspektima šibenske kulturne prošlosti. Stošić pristupa znanstveno, ali piše jednostavno, a bavi se i svakodnevnim životom stoga knjiga može biti zanimljiva i široj čitalačkoj publici. Također, ovo izdanje Stošićeve knjige izrađeno je u nadi da će probuditi i interes za niz Stošićevih izuzetno vrijednih studija (uključujući i nezaobilaznu Povijest Šibenika) koje su do danas ostale u rukopisu i neobjavljene.
Iz recenzija Josipa Belamarića i Arsena Duplančića.
Sve dodatne informacije o knjizi možete pogledati ovdje.
Komentari
(0)