Prosječan postotak točne riješenosti općeg leksika koji ostvaruju učenici 7. razreda iznosi 25 posto, što znači da učenici sedmog razreda uspješno rješavaju oko četvrtinu zadataka vezanih uz opći leksik. To je vrlo nizak postotak
Više od polovice, točnije 56 posto djece i mladih od 8 do 18 godina ne uživa u čitanju u slobodno vrijeme. Zaključak je to istraživanja koje je lani provela britanska organizacija National Literacy Trust na 71.000 djece. Tvrde da su to najlošiji rezultati otkad su počeli anketirati djecu 2005., a ti podaci su za 15,2 posto niži u odnosu na one iz 2016. godine koja je imala najbolju statistiku po tom pitanju.
Utvrdili su da su razine uživanja u čitanju najslabije kod djece iz nepovoljnog obiteljskog okruženja - više od 60% djece korisnika mjere "Besplatni školski obrok" reklo je da ne uživaju u čitanju u svoje slobodno vrijeme. Iz organizacije su zabrinuti da bi ta brojka mogla još više rasti s obzirom na opasnost od povećanja siromaštva u Velikoj Britaniji.
-Poticanje ljubavi prema čitanju može promijeniti djetetov život. Ovi rezultati moraju djelovati kao poziv na uzbunu za sve koji podržavaju dječje čitanje iz užitka - rekao je Martin Galway, voditelj škola pri organizaciji National Literacy Trust.
- Istraživanje National Literacy Trusta trebalo bi snažno pogoditi sve koji razumiju ogroman utjecaj čitanja na djecu. Ne smijemo dopustiti da generacija djece izgubi prednosti koje čitanje može donijeti: inspiraciju mašti, udobnost i bijeg u drugi svijet te vrlo stvarne i vještine pismenosti. Moramo raditi zajedno – autori i izdavači, škole i obitelji – kako bismo osigurali da svako dijete ima siguran prostor i pristup knjigama koje će ga pokrenuti na njihovom putu čitanja - izjavila je o rezultatima istraživanja Francesca Simon, autorica bestselera za djecu o Groznom Grgi i ambasadorica National Literacy Trusta.
Zaključuju kako djeci treba dati slobodnog vremena, bilo u vlastitom domu ili u sklopu škole, kako bi sama izabrala što će čitati i to u miru, bez ometanja i dodatnih zadataka. Slobodno ih uputite na dječju književnost.
A kakvo je stanje kod nas? Pa, ne briljiramo ni mi. U istraživanju koje je lani proveo Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja u 85 osnovnih škola među učenicima petih i sedmih razreda. Naši su učenici imali i zadatke za razumijevanje teksta i slične koje su morali rješavati.
Djevojčice iz petih razreda ostvarile su bolje prosječne postotke riješenosti zadataka (65 posto), dok su dječaci iz petih razreda u prosjeku točno riješili 60 posto ispitnih zadataka. Gotovo 60 posto učenika čita iz zabave tekstove koje sami odaberu najmanje nekoliko puta tjedno, 55 posto ih čita samo ako moraju, 60 posto bi voljelo da im netko pokloni knjigu, 65 posto uživa u čitanju, dok 37 posto učenika tvrdi da im je čitanje dosadno. Laptopom, tabletom i računalom učenici se ne koriste često, ali pametnim telefonom svakodnevno se koristi 83 posto učenika.
Hajdemo sada i na sedmaše. Djevojčice u prosjeku u svim ispitnim knjižicama konzistentno ostvaruju bolje rezultate od dječaka. Prosječan postotak riješenosti svih zadataka koji ostvaruju učenice sedmog razreda iznosi 65 posto, dok učenici u prosjeku uspješno rješavaju 56 posto zadataka. Prosječan pak postotak točne riješenosti općeg leksika koji ostvaruju učenici 7. razreda iznosi 25 posto, što znači da učenici sedmog razreda uspješno rješavaju oko četvrtinu zadataka vezanih uz opći leksik. To je vrlo nizak postotak i u skoroj bi budućnosti mogao predstavljati učenicima sve veći problem i u učenju.
Stavovi prema čitanju učenika sedmog razreda su takvi da najmanje nekoliko puta tjedno 38 posto njih čita iz zabave tekstove koje sami odaberu, 62 posto ih čita ako moraju, 48 posto bi voljelo da im netko pokloni knjigu, 54 posto je izjavilo da uživaju u čitanju, a 46 posto učenika kaže da im je čitanje dosadno. Pametnim telefonom svakodnevno se koristi 92 posto učenika.
Zaključak je isti za Britansko i naše istraživanje. Djeca trebaju čitati od najmlađe dobi kako bi imala višu razinu čitalačke kulture kao odrasli ljudi.
Komentari
(0)