Velika Ivana Brlić-Mažuranić 18. travnja proslavila bi 150. rođendan. Uz njezina djela odrastale su generacije, a hrvatsku i svjetsku dječju književnost zadužila je kao rijetko tko. Ne kažu uzalud da je hrvatski Andersen ili, još bolje, hrvatski Tolkien
Kosjenka i Regoč, Stribor, Jaglenac, Rutvica, Palunka, Potjeh, Domaći i Malik Tintilinić, Svarožić i Bjesomar, Hlapić... Vratio sam se tri desetljeća, možda malo i više, u prošlost kada sam neki dan opet primio u ruke djela Ivane Brlić-Mažuranić. A povod nije mogao bolji. Jer velika Ivana Brlić-Mažuranić 18. travnja proslavila bi 150. rođendan. Uz njezina djela odrastale su generacije, a hrvatsku i svjetsku dječju književnost zadužila je kao rijetko tko. Ne kažu uzalud da je hrvatski Andersen ili, još bolje, hrvatski Tolkien.
No, krenimo s nešto novijim informacijama. Ivana Brlić-Mažuranić, odnosno njeni likovi - Kosjenka i Regoč - su u svemiru! Da, dobro ste pročitali. Naime, hrvatski tim za imenovanje zvijezde i egzoplaneta koji je koordinirala dr. sc. Lana Ceraj s Instituta Ruđer Bošković (IRB), nominirao je Kosjenku i Regoča kao imena za egzoplanet i zvijezdu u sklopu međunarodnog natjecanja 'Imenuj egzosvijet 2022' u kojem je sudjelovalo gotovo 12 milijuna ljudi diljem svijeta. Imena su predložili učenici astronomske grupe IX. gimnazije u Zagrebu.
Ime Kosjenka nosi zvijezda WASP-63, a Regoč egzoplanet WASP-63 B. Kosjenka je zvijezda žute boje i slične mase kao naše Sunce, ali je gotovo dvostruko starija. Egzoplanet Regoč po svojoj masi najviše sliči planetu Saturnu u našem Sunčevom sustavu. Tako je naša velika spisateljica, osim što "nastanjuje" trgove, ulice, parkove... došla i do udaljenih dijelova svemira.
Inspirirana slavenskom mitologijom
Počela je pisati vrli rano, ali su joj tekstove počeli objavljivati početkom prošlog stoljeća. Pravu pozornost književne publike skreće 1913. godine romanom za djecu Čudnovate zgode šegrta Hlapića. Tri godine kasnije u koricama je i zbirka pripovjedaka Priče iz davnina. Ovo krunsko djelo autorice inspirirano je slavenskom mitologijom. I zato usporedba s Tolkienom s početka teksta.
Kada je Kosjenka opazila Regoča, skrstila ruke od čuda. Ne mogaše ona pomisliti, da ima ovako velikoga stvora na zemlji.
Sjedne Kosjenka Regoču do uha (a bijaše uho Regočevo veliko kao cijela Kosjenka) i povika mu u uho:
- A nije ti zima, baća?
Probudi se Regoč, nasmije se i pogleda Kosjenku.
- Ej! Zima, dakako da je zima - progovori Regoč takvim krupnim glasom, kao da grmi izdaleka. A bijaše Regoču silni nos pocrvenio od studeni, a kosa i brada bijahu posuti injem.
Dio je ovo pripovijetke o Regoču. Kakve uspomene. E sada, Amerikanci su dobili priliku pročitati Priče iz davnina 1922. kada su prevedene na engleski jezik, a u Londonu je zbirka izašla dvije godine kasnije. Naslov je bio Croatian Tales of Long Ago. Engleske revije i časopisi raspisali su se o autorici i djelu. Baš su Englezi prvi povukli paralelu između Ivane Brlić-Mažuranić i Hansa Christiana Andersena. Nakon toga su se prijevodi samo nizali: švedski, češki, danski, njemački, slovački, ruski, slovenski i brojni drugi.
Četiri nominacije za Nobelovu nagradu
Ivana Brlić-Mažuranić rođena je u Ogulinu 18. travnja 1874. godine. U Hrvatskoj enciklopediji piše iduće:
"Kći pravnika Vladimira Mažuranića i unuka pjesnika i bana Ivana Mažuranića. Školovala se privatno. Nakon udaje za političara Vatroslava Brlića preselila se iz Zagreba, u kojem je živjela 1878–92., u Slavonski Brod... Njezin prvi roman Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1913) realističke je motivacije, ali sa značajkama bajke, tj. s posebnim odnosom prema stvarnosti koji se sastoji u apstrahiranju i stilizaciji stvarnoga svijeta. Spojivši u njemu pripovjednu jednostavnost i živost s humanističkim viđenjem svijeta, Šegrt Hlapić postao je ne samo prvi hrvatski dječji roman nego ujedno i njegov prototip."
Ivana Brlić-Mažuranić četiri je puta nominirana za Nobelovu nagradu. Prvi je prijedlog došao 1931. godine pa onda redom 1935., 1937 te 1938. godine. Nikada je nije dobila. No, u tom vremenu je ostvarila jedan drugi uspjeh. Postala je prva žena članica Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
Ivana Brlić-Mažuranić kraj života je provale po sanatorijima, a ovaj svijet napustila je 21. rujna 1938. godine.
Njezina književna ostavština, rukopisi i opširna korespondencija s članovima obitelji i prijateljima nalaze se u Arhivu obitelji Brlić u Slavonskom Brodu, u kojem se svake godine održava književna i kulturna manifestacija U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić. Ove godine održava se od 14. do 21. travnja.
Komentari
(0)