Na razgovor o ovoj temi pozvali smo Frakturinu autoricu Koranu Svilar, profesoricu hrvatskog jezika u XII. zagrebačkoj gimnaziji, majku i pomajku četiriju djevojčica različite dobi. Korana Svilar autorica je zbirki priča Nema se što učiniti i Gušterov rep te romana Soba za djevojčice i Eksperiment Irene Tot
Čitanje može biti izvrstan način da se djeca opuste i pobjegnu u drugačiji svijet. No, kako ih potaknuti da čitaju ili više čitaju ili, još bolje, steknu naviku čitanja koja će se provući sve do odrasle dobi? Proces je različit, zavisi od toga koga se pita. No, jedno je sigurno, na tome se treba raditi - od roditelja, baka i djedova, odgajatelja, preko samih mališana.
Kad su knjige dio obiteljske rutine, jezične vještine djece se razvijaju. Knjige također mogu pomoći roditeljima u podučavanju ljudskih vrijednosti i razumijevanju teških događaja u stvarnom životu. Mališani, zavisi od dobi, mogu čitati sami ili to možete učiniti nekom vrstom obiteljskog druženja.
Na razgovor o ovoj temi pozvali smo Frakturinu autoricu Koranu Svilar, profesoricu hrvatskog jezika u XII. zagrebačkoj gimnaziji, majku i pomajku četiriju djevojčica različite dobi. Korana Svilar autorica je zbirki priča Nema se što učiniti i Gušterov rep te romana Soba za djevojčice i Eksperiment Irene Tot. Spomenute naslove možete pronaći na našem web shopu i u knjižari. Temu smo, moramo priznati, prošli dosta detaljno. Pa krenimo:
Osnovna postavka iz prakse
- Poticanje čitanja kod djece najuspješnije je kada je riječ o generacijskoj stvari, odnosno kada su knjige generacijama u nekoj obitelji i kada čitaju svi, kada dijete gleda roditelje kako čitaju. Roditelji, budući da im je to normalna stvar ako oduvijek čitaju, djetetu pod "normalno" kupuju knjige, odnosno prvo slikovnice. To mi se čini kao prva, osnovna postavka koja se i u praksi pokazala kao najistinitija - započinje razgovor autorica.
- Svaka odrasla osoba treba razumjeti zašto i na koji način potiče svoje dijete na čitanje i ne slažem se da je svejedno što se čita. Dapače, treba se vrlo pažljivo davati djeci određene naslove koji su provjereni, odnosno da odgovaraju dobi i da su ti naslovi sposobni dalje poticati ljubav prema čitanju. Najbolji dokaz za to je u lektiri. Naprosto imamo krivo odabranu lektiru jer nakon što završe školu i pročitaju ono što su morala, djeca više ne čitaju što znači da im nismo davali one knjige koje ih mogu potaknuti na čitanje - objašnjava profesorica hrvatskog jezika. Dakle roditelji, malo više pažnje usmjerite na štivo koje vaša djeca čitaju. Probajte prilagoditi naslove klincima.
- Nakon što roditelj shvati što želi učiniti s čitanjem, odnosno shvati koje su sve blagodati čitanja i ne bude licemjer tako da on sam ne čita, a to zahtijeva od djeteta, mislim da tek onda postoji neka iskrena postavka za kretanje u poticanje čitanja. Za moje troje djece knjiga je nešto najnormalnije u životu. Nikada se nije dogodilo da su negdje otišli bez da imaju koju knjigu sa sobom. Njima je čitanje i odmor i mir i odvajanje od svijeta. Ako pogledate samu riječ čitanje, u Sloveniji se kaže brati, taj staroslavenski korijen smo mi izgubili. Upravo to govori da na taj način sabiremo znanje, ali zapravo sabiremo sami sebe. Čitanje je jedina aktivnost koju činimo sami. Sve ostale umjetnosti se zapravo mogu dijeliti, a čitanje nije moguće tako doživljavati - kaže Korana Svilar. Pitamo je o book clubovima za djecu i gdje bi mladi mogli pronaći inspiraciju za novo štivo.
Teme koje ih zaminaju
- Nisam jedna od onih koja zagovara book clubove, ali jesam za vršnjačke preporuke. To vidim sada po Nevi i Rini. One su sada u periodu kada se čitatelji izgube, a ovo govorim i kao nastavnica. Gotovo sva djeca vole čitati kada su mala. Izgubimo ih negdje u šestom, sedmom razredu kada više ne vole čitati. Razloga je više. Svakakve hormonalne stvari im se događaju, svijet se odjednom širi i postaje strahovito težak. Sigurno im onda ne ide u korist Vlak u snijegu u 2025. godini. Međutim, neka dobra stvar od društvenih mreža je da mogu pronaći vršnjake koji su im slični i od njih mogu dobiti vršnjačku preporuku, dakle knjige koje su njima bliske. Neva i Rina s 14 godina same zapravo pronalaze knjige koje žele. To su redovito knjige na engleskom. Evo, znam da je u zadnjih mjesec dana svaka pročitala pet, šest naslova koji njima odgovaraju. Ja ih ne moram provjeravati. To su mahom knjige iz reda fantasyja ili young adulta. To su teme koje ih trenutačno zanimaju. U periodu ranije mladosti treba im dozvoliti da čitaju što žele, da se mogu identificirati sa štivom, saživjeti i dobiti ono što im treba, a tek onda im trebamo širiti tu mogućnost na književnosti, da više ide prema spoznaji o svijetu i nekim višim razinama. Ali, ne možemo od njih tražiti da budu profesionalni čitatelji prije nego što su doživjeli identifikaciju i čitanje s razumijevanjem - opisuje naša sugovornica.
- Za lifestyle savjete nisam baš neki stručnjak, ali djeci ne bih knjige držala u kutijama s igračkama. Mjesto im je na policama, ali tako da ih djeca sama mogu dohvatiti. U početku vrijeme s knjigom je, naravno, kada mama i tata čitaju slikovnicu. To je vrijeme koncentracije, ali i bliskosti. Najvažnije je zapamtiti - djeca su ljubitelji knjiga kada su još mala, ali zadržati ih kroz pubertet i poslije, e to je najveći zadatak. Nije da djeca ne čitaju, odrasli ne čitaju - zaključuje autorica.
Evo i nekoliko savjeta na tu temu od američke organizacije Healthy Children, koja okuplja tamošnje pedijatre.
Držite knjige oko sebe
Oni kažu da odrasli moraju biti uzor svome djetetu ili djeci. Ako vas djeca vide kako čitate, vjerojatnije je da će i sama uzeti knjigu.
Čitajte zajedno prije spavanja. Provedite kvalitetno vrijeme zajedno na kraju dana. Čitanje naglas pomaže djeci da "ožive" riječi. Zajedno razgovarajte o priči. Postavljajte pitanja poput: "Što misliš da će se sljedeće dogoditi?" Nekada možete promijeniti stvari i zamoliti svoje dijete, ako je već školske dobi, da vam pročita knjigu ili barem odlomak!
Nabavite iskaznicu za knjižnicu. Za mališane su knjižnice većinom besplatne, a često organiziraju i raznovrsne radionice kako bi mališane naviknuli na knjige i čitanje.
Čitajte ono što oni čitaju. Pratite njihove interese jer će to klincima biti zabavnije, a vi ćete imati materijala za razgovor.
Uvijek možete probati i s e-knjigama i virtualnim pričama za najmlađe.
Svako štivo je dobro štivo. Recite djeci da je čitanje sjajno bez obzira na to što ih zanima. Sve je dozvoljeno: beletristika, biografije, časopisi za djecu, stripovi ili čak čitanje kuharice u kuhinji!
Stvorite kutak za čitanje ako imate tu mogućnost u svom domu. Ugodan prostor pogodan za ušuškavanje može se pretvoriti u obiteljsku "zonu za čitanje". Samo dodajte deke, jastuke, stolicu, vreću za sjedenje i prozor ili svjetiljku!
Čitanje s prijateljima. Književni klub s prijateljima može djeci pružiti način da dijele informacije i uče o različitim pogledima na priču. Djeca mogu razgovarati o knjizi, svojim omiljenim likovima ili o alternativnim završecima knjige.
Držite knjige oko sebe. Ako je knjiga uvijek nadohvat ruke, vjerojatnije je da će ih djeca uzeti u ruke i čitati.
Putujte s materijalom za čitanje. Ponesite knjige kada putujete negdje autom ili kada čekate na red kod liječnika. Knjige su odlična opcija umjesto tableta ili pametnog telefona.
Nastavite čitati svom djetetu i s njim nakon što nauči čitati. Nastavak zajedničkog čitanja donosi snažne, trajne veze kroz njihovo djetinjstvo.
Readingrockets.org išli su više u detalje pa kažu kako je najbolje početi od malih nogu djeteta. Prvo mu pričajte na glas i prije nego što mališan ili mališanka progovore jer će im to poboljšati jezične i govorne vještine koje su potrebne da bi kasnije postali dobri čitači i, možda, s vremenom pisci.
Čitajte svojem djetetu barem 30 minuta na dan. Vaše će dijete steći svijest o pravilima čitanja (slijeva nadesno, odozgo prema dolje), a čak će, iako su još mali, povećati vokabular. Prolazite kažiprstom ispod teksta dok čitate jer će to vašem djetetu pomoći da shvati kako ispisana slova imaju značenje. Postupno ih možete zamoliti da identificiraju slova. Za te prve korake odlučite se za slikovnice koje odgovaraju uzrastu vašeg djeteta. Za one manje tu su klasici poput Ježeve kućice ili popularnog serijala Pino, a za one malo veće slobodno uzmite Kako je ptić krenuo u vrtić, Dobro došao kući, Dabre te Laku noć i slatki snovi.
Komentari
(0)