Gutenbergova Biblija i Psaltir iz Mainza prve su dvije velike knjige tiskane na tiskarskom stroju u Europi. Za Gutenbergovu Bibliju danas znaju i vrapci na grani, no iza cijele priče stoje tužbe, borba za zaradom, nemilosrdno tržište i, na koncu, napredak u industriji tiskanja. U stvari, iza svega stoji prvi "rat izdavača".
Gutenberg je imao ideju kako posložiti stroj i tiskati knjige, no nije imao novca da je provede u djelo. Tu uskaču dvojica nepravedno zanemarena čovjeka u povijesti. Doduše, i danas se znanost spori oko toga jesu li oni samo oportunisti ili su stvarno zadužili čovječanstvo svojim radom i djelom.
Riječ je o Johannu Fustu, koji je financirao Gutenberga, te o Peteru Schöfferu, koji je bio Gutenbergov šegrt te je u jednom trenutku odlučio promijeniti stranu i "otići konkurenciji" - odnosno priključio se Fustu.
Priča ide ovako... Fust, zlatar i financijaš, Gutenbergu je posudio 800 guldena 1450. da usavrši tiskarski stroj. Dvije godine kasnije isplatio mu je još 800 guldena. Kada je ovaj dovršavao prvo izdanje Biblije (navodno ih je trebao još samo tri dovršiti), puknulo je prijateljstvo između suradnika.
Prva komercijalna tiskarska tvrtka
Fust je 1455. tužio Gutenberga za 2026 guldena kako bi povratio svoj novac s kamatama. Sud je presudio u Fustovu korist, a Gutenberg je, prema toj odluci, izgubio svoj izum, opremu kao i do tada otisnute knjige. U korist Fusta, naravno.
Schöffer, donedavno Gutenbergov šegrt, u tom je procesu svjedočio u korist Fusta. E sada, koje je bila pozadina te nagle preobrazbe, nije poznato. Ono što je poznato je iduće - Gutenberg je izgubio sve, Schöffer se priključio Fustu te su osnovali prvu komercijalnu tiskarsku tvrtku, a uz sve to Schöffer je kasnije oženio jedinu Fustovu kćer.
Schöffer je sve vještine tiskanja naučio od Gutenberga te je bio i više nego poželjan suradnik i partner Fustu koji, budimo realni, i nije bio neki tiskar, nego više poduzetnik i trgovac.
1457. od nadbiskupa Mainza stiže narudžba za knjigom danas poznatom kao Psaltir iz Mainza. Fust i Schöffer bacaju se na posao. Više, doduše, ovaj drugi. Sami Psaltir uveo je nekoliko inovacija. Kao prvo, to je prva knjiga koja je imala tiskan datum publiciranja. Drugo, imala je oznaku tiskara. Nadalje, imala je dvije veličine fonta te je prva tiskana knjiga koja je sadržavala ukupno tri boje što je bio velik napredak u proizvodnji.
Danas postoji samo deset primjeraka knjige pa je time rjeđa od Gutenbergove Biblije za koju se zna da postoji 49 primjeraka, ali je od njih samo 21 primjerak kompletan.
Izvor: New York Public Library/NYC Wanderer (Kevin Eng)
Htjeli sačuvati "tajnu" tiskanja
No, vratimo se na priču o našim junacima. Gutenberg je manje-više nestao s pozornice povijesti nakon što je izgubio spor. Fust je prodavao njegove primjerke Biblije po cijeloj današnjoj Njemačkoj, a odlučio se i za korak više - otišao je u Francusku i tamo ih je nudio na prodaju. Papirnate su koštale po 40, a one na pergamentu 75 guldena. Nekoliko primjeraka je prodao i francuskom kralju Luju XI. U jednom je trenutku čak bio optužen za vještičarenje i suradnju s Đavlom. Nekoliko je razloga za to. Prvo, neka su slova bila otisnuta u crvenom što je tadašnjim dvorjanima francuskog kralja bio znak da se radi o krvi. Drugo, Francuzima nikako nije bilo jasno kako je Fust uspio izraditi toliko Biblija jer, nisu još bili upoznati s tiskarskim stojem. A i sam Fust je malo zastranio jer je prodavao Biblije kao rukom pisane knjige. I to je Francuzima bilo sumnjivo jer su sve bile identične. Strpali su ga u zatvor, ali je ubrzo pušten kada je uspio dokazati da su sve tiskane na stroju. Fust je umro 1466. godine kada je drugi put otputovao u taj grad.
Schöffer je s Fustovom kćeri dobio trojicu sinova i oni su, svaki na svoj način, nastavili obiteljski biznis i tiskanje. Stvar je ta da su Schöffer i Fust osnovali tvrtku te su ulagali velike napore da "tajna" tiskanja ostane samo njihova. Čak su prisiljavali sve nove djelatnike da prisegnu kako nikome neće reći kako radi tiskarski stoj. Naravno, i na sreću za čovječanstvo, to im nije uspjelo.
E sada se postavljaju pitanja - je li Gutenberg sam i jedini zaslužan za uspjeh tiskarskog stroja? Što da mu na početku financijski nije pomogao Fust? Bi li ta prva tiskana Biblija ikada ugledala svjetlo dana?
Jedno je sigurno - partnerstvo Fusta i Schöffera izrodilo je nove generacije tiskara, ne samo u njihovoj obitelji, nego po cijelom svijetu.
Komentari
(0)