Iste godine kada je napustio fakultet Tolstoj je počeo voditi dnevnik s detaljnim bilješkama i analizama koje će mu, među ostalim, kasnije koristiti i za beletristiku. Uz poneke prekide, Tolstoj je vodio dnevnike tijekom cijelog života te je zahvaljujući tome jedan od najdokumentiranijih pisaca koji su ikada živjeli
Lava Nikolajeviča Tolstoja kritičari i publika s razlogom smatraju jednim od najvećih romanopisaca svih vremena, a u njegovu opusu ističu se dva djela, Rat i mir te Ana Karenjina. Ovaj veliki ruski pisac rođen je u aristokratskoj obitelji te je imao buran život, kako svjetovni tako i duhovni. Spomenimo zasad samo činjenice da je jedno vrijeme imao problema s kockom, da je sudjelovao u ratu, sukobio se s Ruskom pravoslavnom crkvom i preuzeo katoličanstvo, zagovarao je nenasilno rješavanje problema te je u kasnijim godina prešao na vegetarijanstvo iako je kao mladić obožavao ići u lov, a postao je i veliki vjerski i moralni mislilac. O njemu su ispisane stotine tisuća riječi u znanstvenim radovima, disertacijama i biografijama. Nama nije cilj napisati znanstveni rad, nego samo ponuditi malo dublji uvid u život i ostavštinu ovog velikog pisca.
Vojni pohodi i Krimski rat
Ostavimo se za početak njegovih djela i posvetimo se njegovu životu. Tolstoj je rođen 9. rujna 1828. na obiteljskom imanju južno od Moskve, ali su mu ubrzo umrli roditelji te je ranu mladost proveo kod rodbine. Njegovo prvo objavljeno djelo, Detstvo (1852., Djetinjstvo), bilo je fikcionalizirani i nostalgični prikaz njegovih ranih godina.
Fakultet je upisao 1844., no već tri godine kasnije ga napušta bez diplome. Tih se godina pokušavao "uklopiti u društvo" pa je većinu vremena provodio u opijanju, kockanju i seksualno devijantnom ponašanju.
Iste godine kada je napustio fakultet Tolstoj je počeo voditi dnevnik s detaljnim bilješkama i analizama koje će mu, među ostalim, kasnije koristiti i za beletristiku. Uz poneke prekide, Tolstoj je vodio dnevnike tijekom cijelog života te je zahvaljujući tome jedan od najdokumentiranijih pisaca koji su ikada živjeli.
1851. otišao je kod brata Nikolaja, vojnog časnika, na Kavkaz te se ubrzo i sam priključio vojsci. Sudjelovao je u nekoliko vojnih pohoda te u Krimskom ratu od 1853. do 1856.
Tijekom rata dobio je priznanje za hrabrost te je promaknut u poručnika. No, bio je užasnut onime što je vidio - smrti koja se veže uz sve vojne sukobe te je napustio vojsku nakon završetka Krimskog rata. Tijekom sljedećih nekoliko godina Tolstoj je objavio niz priča temeljenih na svojim iskustvima na Kavkazu, uključujući i njegove tri crtice o opsadi Sevastopolja tijekom Krimskog rata: “Sevastopolj v dekabre mesyatse ” (“Sevastopolj u prosincu”), “Sevastopolj v maje” (“Sevastopolj u svibnju”) i “Sevastopolj v avguste” (“Sevastopolj u kolovozu”); sve objavljeno 1855–56..
@jackmac34 via pixabay
Egzistencijalni očaj
U godinama nakon rata i napuštanja vojske, već prepoznati pisac Tolstoj, skrasio se u Sankt Peterburgu. No, prgave naravi kakav je bio, odbijao se priključiti tamošnjim književnim grupama. Naravno da su gu ubrzo svi gledali kao nepoželjnu osobu, anarhista i osobenjaka, a ti će ga epiteti pratiti sve do smrti.
Godine 1857. Tolstoj je otputovao u Pariz i vratio se nakon što je prokockao sav novac.
Po povratku u Rusiju, odlučio se posvetiti pedagogiji i obrazovanju. Na svome imanju pokrenuo je, ni manje ni više, nego školu za djecu siromašnih seljaka. U to vrijeme izdao je i 12 brojeva časopisa Yasnaya Polyana u kojima je iznio neke, za tadašnje društvo i stanje svijesti, provokativne teze oko obrazovanja.
Tolstoj je u djelima tijekom kasnih 1850-ih i ranih 1860-ih eksperimentirao s novim oblicima izražavanja svojih moralnih i filozofskih nazora.
Tolstoj se 1862. oženio Sofijom (Sonjom) Andrejevnom Bers, kćeri uglednog moskovskog liječnika te je ubrzo svu svoju energiju usmjerio na brak i pisanje Rata i mira. Tolstoj i njegova žena imali su 13 djece, od kojih je 10 preživjelo djetinjstvo.
Između 1863. i 1877. Tolstoj je napisao svoja kapitalna djela - Rat i mir te Anu Karenjinu. No, o tome malo kasnije.
Kako piše Enciklopedija Britannica, nakon što je završio Anu Karenjinu, Tolstoj je pao u duboko stanje egzistencijalnog očaja, koje opisuje u svojoj Ispovijedi (1884). Cijeli život činio mu se krajnje besmislenim jer će i ovako i onako završiti smrću i Tolstoj se, impresioniran vjerom običnih ljudi, okrenuo religiji. Isprva privučen Ruskom pravoslavnom crkvom u kojoj je rođen, ubrzo je zaključio da su ona, kao i sve druge kršćanske crkve, korumpirane institucije koje su od temelja krivotvorile pravo kršćanstvo. Otkrio je nešto za što je osobno vjerovao da je Kristova poruka te je usput pobijedio strah od smrti. Tolstoj je ostatak života posvetio razvoju i širenju svoje nove vjere. Zbog svojih stavova ekskomuniciran je iz Ruske pravoslavne crkve 1901.
Umro na željezničkoj stanici
1880-ih pisao je eseje u kojima se odricao svega što ima veze s crkvom i vjerskim dogmama i tradicijama. Mnogi smatraju da je njegove stavove pacifizma, odnosno nenasilja i nepružanje otpora na otvoreno nasilje, preuzeo Gandhi.
Godine 1899. Tolstoj je objavio svoj treći dugi roman, Voskreseniye (Uskrsnuće), a od tantijema je platio prijevoz za pripadnike progonjene vjerske sekte Duhobora u Kanadu.
Pred kraj života odnosi sa suprugom su se pogoršali, moglo bi se slobodno reći da ih nije ni bilo. Osim svađa i natezanja, a o tome se znaju svi detalji jer su oboje vodili dnevnike. Razdiran obiteljskim i moralnim problemima kojima nikako nije pridonosila vojska sljedbenika koja se okupljala na imanju Yasnaya Polyana, Tolstoj se 1910. iskrao s posjeda u pratnji kćeri i doktora. Nekoliko dana kasnije dobio je upalu pluća te je umro na željezničkoj stanici od zastoja srca.
U idućim natuknicama ukratko donosimo zanimljivosti iz njegova dva najveća djela: Rat i mir te Ana Karenjina...
Rat i mir
Uključuje 580 likova, od kojih su neki povijesni, a drugi izmišljeni
Donosi povijesni prikaz napoleonskih ratova
Sadrži skup eseja o filozofiji povijesti
Scene bitaka vrijedne su pažnje jer borbe prikazuju kao potpuni kaos
Tolstoj osobno nije smatrao Rat i mir romanom, nego ga je gledao kao ep
Ana Karenjina
"Sve sretne obitelji nalik su jedna na drugu, svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj način" - to je prva rečenica romana, a vjerojatno i najpoznatija koju je Tolstoj napisao.
Od početka do kraja romanom se prožima problem prijevare, ljubavi i braka, odnosno osobne sreće
Lik Ane Karenjine Tolstoj je bazirao na nekoliko žena koje je upoznao u životu
Komentari
(0)