Jane Austen nije zarađivala skoro ništa dok nije objavljen roman Razum i osjećaji, a tada je bila u kasnim 30-ima. Do tada je živjela od džeparca koji su joj davali roditelji i mnogobrojna braća
Razum i osjećaji, Ponos i predrasude, Mansfield Park i Emma, prva četiri djela Jane Austen, izašla su kao anonimni radovi i nisu joj za života donijeli neki pretjerani uspjeh i slavu. Doduše, zaradila je nešto na svojim radovima. Primjerice, Razum i osjećaji izašli su 1811., a u potpisu autora je stajalo "By a Lady" (u slobodnom prijevodu "Od dame"). Knjiga se prodavala za 15 šilinga što je dosta ozbiljna cijena jer, za primjer, preračunato u današnje ekvivalente, to bi bilo oko 58 funti ili oko 67 eura. Roman je postao popularan među mlađom aristokracijom i prvo izdanje se rasprodalo. Da malo pojasnimo, tadašnji standard u izdavaštvu je bio oko 500 primjeraka pojedinog naslova. Tako su izdavači smanjivali rizik od podbačaja knjige, a i sam papir i uvezivanje knjige bili su skupi. Čak i najpopularnija književna djela iz tog razdoblja tiskala su se u maksimalno 800 primjeraka pa po potrebi dotiskivala. Austen je uspjela ispregovarati da Razum i osjećaji izađu u 750 primjeraka, a recimo za Emmu se izborila za čak 2000. No, treba uzeti u obzir da je većina njezinih djela izašla u komisionoj prodaji, odnosno da je najveći rizik u slučaju loše prodaje preuzela ona osobno. Srećom, to se nije dogodilo. Zaradila je tadašnjih 140 funti (otprilike 10.800 funti danas) što joj je omogućilo financijsku neovisnost.
Ponos i predrasude "omiljeno dijete"
Sama autorica nije zarađivala skoro ništa dok nije objavljen roman Razum i osjećaji, a tada je bila u kasnim 30-ima. Do tada je živjela od džeparca koji su joj davali roditelji i mnogobrojna braća.
Sve iduće knjige koje su izašle za njezina života bile su potpisane s "By the author of Sense and Sensibility", što bi u prijevodu značilo Od autora Razuma i osjećaja. Prava za Ponos i predrasude Austen je prodala izdavaču za tadašnjih 110 funti, no da se opet odlučila na komisionu prodaju zaradila bi oko 475 tadašnjih funti. Valja uzeti u obzir i da je izdavač uložio dosta u oglašavanje te je koristio jeftiniji papir kako bi maksimalizirao svoj profit. Sama Austen za tu je knjigu u jednom pismu svojoj sestri rekla da je njezino "omiljeno dijete". Idući roman bio je Mansfield Park. Izašao je 1814., no iako su ga recenzije nekako obišle, nije ih naprosto bilo, Austen je na njemu zaradila više nego na bilo kojem romanu.
I Darwin je bio obožavatelj
Jane je imala i neke poznate obožavatelja iz tog razdoblja. Jedan od njih je bio britanski princ i budući kralj George IV. koji je vladao od 1820. do 1830. godine. Navodno je držao setove svih izdanih knjiga u svim svojim rezidencijama, a ona ga je jednom čak i posjetila u Londonu. Naravno, govorimo o razdoblju dok je George još bio princ. Engleski znanstvenik i prirodoslovac Charles Darwin također je bio obožavatelj knjiga Jane Austen. Priča ide da je sve njezine romane znao napamet.
Austen je umrla u 41. godini, 18. srpnja 1817., od bolesti koja nikada nije dijagnosticirana. Postoje razne teorije o uzroku smrti, odnosno bolesti koja joj je presudila.
Persuasion (Uvjeravanje) i Northanger Abbey objavljeni su zajedno u prosincu 1817., dakle nakon njezine smrti. Uključivali su "Biografsku obavijest" koju je napisao Janein brat Henry. Tu je po prvi put službeno imenovao Jane Austen kao autoricu Razuma i osjećaja, Ponosa i predrasuda, Mansfield Parka i Emme.
Njezina djela prevedena su na više od 40 jezika, a prema njima napravljeno je i nekoliko filmova: od Razuma i osjećaja, za koji je scenarij napisala Emma Thompson te je istovremeno i glumila u filmu uz Kate Winslet, do Ponosa i predrasuda u režiji Joea Wrighta s Keirom Knightley u glavnoj ulozi. Ne treba zaboraviti niti istoimenu BBC-jevu miniseriju.
Jane Austen je, stotinu godina nakon smrti, završila i na novčanici od 10 funti. Osim kraljice, čiji se portret nalazi na svim monetama Ujedinjenog Kraljevstva, Austen je tek treća žena koja se pojavljuje na modernoj britanskoj novčanici, nakon Florence Nightingale, koja je uvela revoluciju u medicinu, odnosno sestrinstvo, i društvene reformatorice Elizabeth Fry.
Komentari
(0)