ČOVJEK I PRIRODA: Hrvatsko zagorje u novom vijeku

Izložba prikazuje transformaciju odnosa prirode i čovjeka od 16. do 19. stoljeća na povijesnom prostoru Hrvatskog zagorja kroz više tematskih cjelina. Koristeći različite slikovne i pisane materijale, predstavljen je utjecaj elementarnih nepogoda (potresa, poplava, požara, gladi, epidemija) i klimatskih promjena na svakodnevni život zagorskog seljaka. Posebno je prezentirana 1880. godina kada je Zagorce, nakon velikih poplava, teško oštetio zagrebački potres. Uz različite gospodarske grane (poljoprivreda, vinogradarstvo, stočarstvo, ribarstvo, šumarstvo, industrija), na izložbi su predstavljene i mjere kojima je čovjek nastojao kontrolirati prirodne nepogode. Prema Lalangueovim uputama iz 18. stoljeća dočaran je uzgoj krumpira, a predstavljeni su i alati koje su koristili seljaci. Multimedijalnom maketom prikazane su promjene u razvoju odnosa naselja i okoliša u stubičkom kraju, dok o promjenama njihova odnosa u ostatku Zagorja svjedoče različiti slikovni izvori (karte, vedute, grafike, razglednice). Utjecaj narodnih vjerovanja na svakodnevni život novovjekovnog čovjeka predstavljen je kalendarima i teološkim djelima koja svjedoče o čudesima po zagovoru Majke Božje. Posebno je izložena replika hrašćinskog meteorita čiji je pad 1751. godine izazvao burne reakcije lokalnog stanovništva koje je mislilo da se radi o dolasku Sudnjeg dana. Različitim primjerima koji interpretiraju međuodnos čovjeka i prirode izložba potiče posjetitelje na razvijanje svi­jesti o vrijednosti očuvanja prirodne baštine, ali i utjecaju prirode na svakod­nevni život čovjeka. Izložbu je predstavila autorica, kustosica Muzeja seljačkih buna, Lidija Kelemen, a otvorio ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja, Jurica Sabol. Prisutnima su se na otvorenju obratili Anita Paun-Gadža, voditeljica Muzeja „Staro selo“ Kumrovec i dr. sc. Hrvoje Petrić, koji je rekao da je riječ o prvoj izložbi u Hrvatskoj koja prezentira odnos čovjeka i okoliša u određenoj regiji.