555 JEZIČNIH SAVJETA

Jezično savjetništvo u Hrvata ima dugu i plodnu tradiciju od 1904. godine, kad je objavljena knjiga Vatroslava Rožića Barbarizmi u hrvatskom ili srpskom jeziku. Od te godine do danas objavljen je niz jezičnih savjetnika: Branič jezika hrvatskoga Nikole Andrića, Književni jezik u teoriji i praksi Ljudevita Jonkea, niz savjetnika Stjepka Težaka i Stjepana Babića te mnogi drugi. Jezično je savjetništvo jedna od stalnih i važnih djelatnosti Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Jezični savjeti i upiti upućeni Odjelu za hrvatski standardni jezik poslužili su kao građa za tri savjetnika nastala u Institutu. Jezični savjetnik s gramatikom skupine autora iz Instituta objavljen 1971. godine uredio je Slavko Pavešić. Taj je savjetnik imao iznimno važnu ulogu u razvoju hrvatskoga standardnog jezika, hrvatske jezične posebnosti i u oblikovanju svijesti o postojanju i potrebi čuvanja te jezične posebnosti. Tradiciju toga savjetnika nastavio je veliki Hrvatski jezični savjetnik skupine autora objavljen 1999. godine, djelo po obuhvatu građe i pristupu jezičnome normiranju bez premca u hrvatskome jezikoslovlju, a 2010. godine objavljeno je prvo izdanje Jezičnih savjeta Lane Hudeček, Milice Mihaljević i Luke Vukojevića nastalo na temelju upita na koje zaposlenici Odjela za hrvatski standardni jezik svakodnevno odgovaraju. Godine 2014. pokrenut je znanstveno-popularni časopis Hrvatski jezik, u kojemu se nalazi i rubrika Lektorske bilješke, u kojoj se donose jezični savjeti, a godine 2015. portal Bolje je hrvatski! na adresi bolje.hr, na kojemu se uz kratko objašnjenje donose hrvatske zamjene za strane riječi, u pravilu anglizme. I u Hrvatskome pravopisu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje nalazi se dio Savjeti, u kojemu se, kako bismo izišli ususret korisnicima, donose savjeti povezani s primjerima iz teorijskoga dijela Hrvatskoga pravopisa.