EKONOMSKA ELITA: VLADAR IZ SJENE? - prilozi ekonomskoj sociologiji

Svrha je ove knjige istražiti mjesto ekonomske elite u sociologiji (elita) te proces socio-ekonomske evolucije (novih) ekonomskih elita koje su se u europskim zemljama razvile uslijed financijalizacije globalnoga gospodarstva i sloma socijalizma (komunizma), te njihovu vezu s poduzetništvom, tržištem i društvenom moći. Na tragu te ideje u prvome dijelu obrađujemo temu "Sociologija elita i ekonomska elita". Tema je razložena kroz manje cjeline, kao što su: Uvodna određenja: tko je elita?; Klasični teoretičari elita: usmjerenost na političku elitu; Funkcionalistička paradigma: ekonomska elita kao dio strateških elita; Ekonomska elita kao dio elite moći; Razumijevanje ekonomske elite u P. Bourdieua; Ekonomska elita u istraživanjima M. Hartmanna; Društveno podrijetlo i obrazovanje europske korporacijske elite; Moderna korporacijska elita, financijalizacija i restrukturiranje poduzeća; Ekonomska elita i korporacijsko upravljanje: neki empirijski uvidi; te Ekonomska elita kao istraživačka tema: teorije elita i društvena stvarnost nakon sloma realnog socijalizma. U drugome dijelu, "Hrvatski slučaj: ekonomska elita kao sudionik kapitalizma periferije", pokušat ćemo nešto više reći o razvoju hrvatske ekonomske elite te o razvoju poduzetništva i problemima legitimacije političke i ekonomske moći u našim prilikama. Slijedom takve nakane obrađuju se teme kao što su: Postsocijalističke ekonomske elite i poduzetništvo: prilog analizi tipologije poduzetnika; Tipovi poduzetnika, strategije i percipirane granice rasta; Habitus, tržište i proizvodnja tržišnih sudionika: slučaj kutjevačkih proizvođača vina; Vinari Požeško-slavonske županije i izazovi europskog tržišta vina; Menadžerska elita i neke dimenzije socioekonomske kulture u Hrvatskoj;Hrvatski poduzetnici i tržište: od euforije rasta do protukriznih strategija; Hrvatska mala i srednja poduzeća i kriza rasta: u potrazi za novim nositeljima rasta?; Bez "sretnog završetka": tko je zapravo nova hrvatska ekonomska elita? U tom dijelu svjesno smo analitički naglasak stavili na mala i srednja poduzeća jer ona čine 99 posto poduzeća u ukupnoj strukturi hrvatskoga gospodarstva. Jesmo li ovim temama odgovorili na neke od važnijih društvenih tema koje nas muče kao istraživače društvenih pojava i procesa? Nadam se da jesmo. No konačnu ocjenu o tome reći će, kao i uvijek, zainteresirani čitatelj. Kojemu želim ne samo kritičnosti pri ulasku u ove radove, već i strpljenja u njihovom čitanju.