FULVIO TOMIZZA I SUDBINA GRANICE

Knjiga Sanje Roić sastoji se uz Predgovor od 5 dijelova (Od Istarske trilogije do boljeg života, Tršćanski romani, Fantastičar Tomizza, Povijest i pripovijedanje, Tomizza i sudbina granice) u kojima se analiziraju djela istarskoga i talijanskoga (tršćanskoga) književnika Fulvija Tomizze (Materada, 1935. - Trst, 1999.) Riječ je o jednom od vrlo značajnih autora talijanske književnosti 20. stoljeća. Opus F. Tomizze analizira se u svjetlu imagologije, s posebnim obzirom na dio njegovog opusa koji se bavi povijesnim temama, odnosno mikrohistorijom Istre u prvim romanima i nagrađenom romanu Bolji život te područja Furlanije i Julijske Krajine. Poglavlje o Petru Pavlu Vergeriju Mlađem prati njegova kretanja po cijeloj Europi 16. stoljeća. Autorica analizira i autobiografski dio Tomizzina opusa s obzirom na geografske kontekste, društvene promjene te odnose među književnim likovima i njihovim ishodištima u književnikovoj zbilji. Riječ je o iznimno vrijednu autoru talijanske književnosti koji je bio djelatan gotovo četiri desetljeća, od 1960. do 1999. U Tomizzinoj prozi konkretni lokalni krajolik postaje scenografija za emocije njegovih likova. Njegov se opus može podijeliti na suvremeni i povijesni, kao i na istarski i ‘neistarski’, odnosno tršćanski, kraški, furlanski i različite gradske prostore zapadno i istočno od Trsta. Književni likovi često su različitih etničkih i jezičnih pripadnosti, dio su posebna autorova hibridnoga svijeta. Tim je karakteristikama Tomizza pribrojio i konfesionalnu različitost: u romanima koji su tematizirali Istru bila je prisutna s jedne strane duboka pučka religioznost i njezino odbacivanje u ime nove ideologije nakon Drugog svjetskog rata, zatim židovstvo u povijesnoj perspektivi te karakteristično za grad Trst, koje je nerijetko prelazilo u ironični laicizam i, naposljetku, protestantizam kao otklon od korumpiranosti rimske i drugih regionalnih kurija i kao temelj kasnijeg prosvjetiteljstva, u čemu sudjeluju likovi poput Vergerija Mlađeg, Luthera, Trubara, Konzula Istranina. Knjiga je namijenjena filolozima, komparatistima (hrvatsko-talijanski jezični, kulturni i književni odnosi) te kroatistima ali i povjesničarima, jer je jedan dio opusa ovoga autora posvećen suvremenom povijesnom romanu u kontekstu europske kulture i njezina interesa za tzv. mikropovijest.