GEOMETRIJA SMRTI: isejski pogrebni obredi, identiteti i kulturna interakcija: antička nekropola na Vlaškoj njivi, na otoku Visu, dio I/1= THE GEOMETRY OF DEATH: Issa's burial rites, identities and c

Šesta knjiga u muzejskoj seriji Katalozi i monografije realizirana je u suradnji Arheološkog muzeja u Splitu i Instituta za arheologiju u Zagrebu. Ovo je prvi broj u ovoj seriji koji se sastoji od dva sveska, I/1 i I/2. Godine 2020. Arheološki muzej u Splitu slavi 200. obljetnicu svojeg osnutka. Hodogram aktivnosti za tu obljetnicu poslan je u Ministarstvo kulture RH. Organizacijski odbor je na svojoj prvoj sjednici, 1. listopada 2019. godine, prihvatio, odnosno potvrdio taj hodogram, u koji je ušlo i tiskanje, odnosno predstavljanje ovog sveska Kataloga i monografija. Da bi se to istaknulo, unutar sveska I/2, na stranici impresuma i na stražnjoj stranici korica dodan je obljetnički logotip. Svezak I/1 podijeljen je u više poglavlja. U uvodnom poglavlju autorica osim uvod donosi osvrt na teoretske postavke i metodologiju istraživanja, unutar kojeg je razrađena terminologija i gdje se donose kratice radi lakšeg snalaženja u monografiji. U prvom poglavlju, pod naslovom „Otok Vis i Isa: Osvrt na zemljopisni, geološki i arheološko-povijesni kontekst“ razrađuju se zemljopisne odrednice, geološke značajke i klima, prapovijesni Vis i prvi dodiri s grčkom kulturom, prije osnutka Ise, te osnutak Ise i grčko naseljavanje na srednjodalmatinskim otocima. U drugom poglavlju, „Pogrebni običaji Ise i otoka Visa: stanje istraženosti“, razmatraju se pretpovijesni pogrebni običaji na otoku Visu i pogrebni običaji Ise u razdoblju od 4. do 1. st. pr. Kr. U trećem poglavlju, „Arheološka istraživanja na Vlaškoj njivi“, autorica objašnjava ime i razvoj lokaliteta, otkriće nekropole, metodologiju i tijek istraživanja. Četvrto poglavlje nosi naslov „Grobna arhitektura“, unutar kojeg se razmatraju prethodne isejske grobne arhitekture kao i oblici grobne arhitekture na Vlaškoj njivi. U petom poglavlju, pod naslovom „Grobni nalazi“, obrađuju se svi nalazi. Najzastupljeniji su predmeti od keramike, metala, kosti i stakla te novac, školjke i puževi. Ovo je ujedno i najveće poglavlje. Slijedi šesto poglavlje, pod naslovom „Neke biološke karakteristike isejske populacije prema antropološkoj analizi osteološkog materijala“. Sedmo se poglavlje bavi „prostornom organizacijom i razvojem nekropole“. U osmom poglavlju autorica razmatra o „isejskim pogrebnim običajima od 4. do 1. st. pr. Kr.“. Naslanjajući se na ovo poglavlje, autorica se u zadnjem, devetom poglavlju bavi „pogrebnim obredima i identitetom kao društveno-kulturološkim transformacijskim fenomenom“. Na kraju prvog sveska nalazi se sažetak na engleskom jeziku, nakon čega slijedi bibliografija. Svezak I/2 sastoji se samo od jednog, desetog poglavlja, koje je ujedno i katalog grobova i nalaza. Kronologija grobova pokazuje njihov raspon od sredine 4. st. do 1. st. pr. Kr. Tako se četiri groba kronološki smještaju unutar sredine i druge polovice 4. st. pr. Kr. Kasno 4. st. i 3. st. pr. Kr. dokumentirano je s dvadeset grobnih cjelina. Isti broj grobova prezentira razdoblje 3. st. pr. Kr. Samo četiri groba predstavljaju kasno 3. st. i 2. st. pr. Kr., dok je sljedeći vremenski okvir od kasnog 2. st. i 1. st. pr. Kr. znatno bolje dokumentiran, i to s trideset i tri grobne cjeline. To je razdoblje ujedno dalo najviše grobnih cjelina na ovoj nekropoli. Bez pobliže kronološke odrednice deset je grobova, koje autorica okvirno smješta u razdoblje helenizma. Na kraju su predstavljeni ostali nalazi, koji se ne mogu povezati ni uz jednu obrađenu grobnu cjelinu. Tu su keramički predmeti, primjerci novca i jedan ulomak brončane fibule. Monografija je iznimno vrijedna i prvi je cjelovit prikaz helenističke faze nekropole na Vlaškoj njivi na otoku Visu. Tako je znanstveno obrađena i druga velika isejska nekropola, nakon nekropole Martvilo, koju je obradio Boris Čargo u istoj ediciji 2010. godine.