GOSPOĐA TUŽITELJICA: suočavanje s najtežim ratnim zločinima i kulturom nekažnjivosti

Široj međunarodnoj javnosti Carla Del Ponte postala je poznata u vrijeme kad je kao glavna tužiteljica Švicarske počela progoniti sicilijansku mafiju. Godine 1999. odazvala se pozivu Ujedinjenih naroda i postala glavna tužite jica Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i Ruandu. Na svom novom položaju Del Ponte se izravno sučeljavala s genocidom i zločinima protiv čovječnosti, trudeći se privesti pravdi najistaknutije pojedince odgovorne za masovna nasilja u Ruandi, Bosni i Hercegovini. Hrvatskoj i na Kosovu. Ova su dva suda bez presedana u povijesti čovječanstva. Oni djeluju na granici podjele između nacionalnog suvereniteta i odgovornosti pred međunarodnom zajednicom, u sivoj zoni između pravosuđa i politike, u uvelike novom i tužiteljima i sucima nepoznatom i neistraženom području. Riječ je o području čiji prirođeni stanovnici - politički lideri i vojnici, diplomati i špijuni - smatraju da smiju nekažnjeno činiti nezapamćene zločine na širokoj osnovi. To je područje ispresijecano nečim što Del Ponte naziva muro di gomma - „gumenim zidom" - posluživši se metaforom koja najpreciznije opisuje taktiku kojom se dužnosnici raznih vlada koriste u nastojanju da prikriju svoju nespremnost da se suprotstave kulturi nekažnjivosti koja osobama odgovornim za neopisiva nasilja omogućuje da prođu nekažnjeno.