KOMPARATIVNA POVIJEST HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI - ZBORNIK RADOVA VIII., Hrvatska književnost prema europskim (emisija i recepcija) 1940-1970

Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog 22.-23.09.2005. Zbornik radova sadrži radove sa VIII. skupa iz desetogodišnjeg projekta Komparativna povijest hrvatske književnosti kojeg organizira Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Književnim krugom Split. Prošlogodišnji skup nosio je naziv Hrvatska književnost prema europskim (emisija i recepcija) 1940.-1970. i okupio je 29 znanstvenika iz raznih zemalja, većinom književnih prevodilaca i kritičara. O izboru i prijevodu hrvatske lirike u zbirci Lirici croati Vladimira Nazora iz 1942. godine pisali su Mirko Tomasović i Rosalba Asino iz Trsta, o prijevodima Slobodana Novaka na talijanski i engleski Ljiljana Avirović, Natka Badurina i Tatjana Jukić, dok su o Krleži pisali Tomislav Brlek, Gordana Slabinac, te István Lőkös o recepciji mađarske književnosti i mađarstva u Krležinu djelu. O angažmanu Tina Ujevića na prijevodima S. Mallarmea u Francuskoj lirici iz 1941. izvjestila je Cvijeta Pavlović. Opći pregled ukrajinsko-hrvatskih paralela donosi Yevgen Paschenko, španjolske prepjeve hrvatskog pjesništva Francisco Javier Juez y Galvez , a o talijanskim prijevodima Nikole Šopa Fedora Ferluga Petronio. Tipološki opis hrvatske lirike šezdestih godina donosi Pavao Pavličić a ostali autori, većinom nastavnici na studiju komparativne književnosti pišu: o poeziji Irene Vrkljan (Andrea Zlatar), o Hrvatskom književnom listu (Suzana Coha), o dramama Ivice Ivanca (Leo Rafolt), o Kalebovoj Divoti prašine (Aleksandar Flaker), te o populizmu socrealizma (Maša Kolanović). O filmu toga razdoblja su donesena čak četiri rada. Ante Peterlić je obradio Krležinu recepciju filmske umjetnosti, Bruno Kragić četiri filma Vjekoslava Mimice, a o radu Branka Belana pisali su Nikica Gilić i Maša Grdešić. Zborniku su pridodana Kazala imena i zemljopisnih naziva.