MOTIVI ISKUPLJENJA U BAJKAMA

Bajke kao vodič i lijek Mnogi od seminara Marije-Louise von Franz, bliske suradnice i učenice Carla Gustava Junga, objavljeni su kao knjige, tematski usmjerene na specifične probleme ili ključne pojmove analitičke psihologije. Poznato je da su bajke, kao izravni produkt kolektivnog nesvjesnog, bile njezina uža specijalnost i neiscrpan predmet proučavanja, pa je upravo na području dubinsko-psihološke interpretacije bajki Von Franzova ovome ostala neprikosnovena. dan. Svoju analizu temelji na materijalu bajki koje potječu iz kolektivnog nesvjesnog, stoga sadrže opće, univerzalne obrasce, a time i mudrost koja je pojedincu neophodna u situacijama koje nadilaze njegovo individualno, individualno iskustvo i znanje. Već objavljenim knjigama iz tog tematskog kruga u okviru izdavačke kuće Fedon iz Beograda - Ženski princip u bajkama, Sjena i zlo u bajkama, Mačka te nedavno objavljenim Animus i Anima u bajkama - sada se pridružuju i Motivi iskupljenja. u bajkama, prevela Ljiljana Nikolić. Riječ je o knjizi koja je ponešto drugačije koncipirana od dosadašnjih, srodnih studija, budući da je autorica prije stavljala naglasak na interpretaciju pojedinih bajki, dok ovaj put gradivo obrađuje tematski, u vidu sagledavanja različitih aspekata motiva iskupljenja. , razasuto u mnogim bajkama. Knjigu karakterizira prepoznatljiva analitičnost, snaga uvida, a nadasve životna upotrebljivost izlaganja Von Franzove temeljeno na njezinu bogatom analitičkom iskustvu i terapijskoj praksi. Polazeći od stava da bajke počinju nezadovoljavajućom situacijom, a zatim pokazuju kako se dolazi do rješenja i dovršetka, autor razmatra različite izazove s kojima se pojedinac susreće u svom razvoju i širenju polja svijesti, ovaj put gledajući na tema iskupljenja. Koncept iskupljenja ovdje nema religijske konotacije, već "specifično stanje u kojem je netko progonjen ili začaran, kako bi se kroz događaje i događaje iz priče oslobodio". To je neurotično stanje u kojemu su postupci pojedinca nesvjesni i kompulzivni, što se u bajkama često manifestira preobrazbom osobe u životinju ili činjenicom da je ukleta jedinka prisiljena počiniti određenu vrstu zla. Heroj se može osloboditi tek nakon dugog i mukotrpnog procesa koji se sastoji od niza zadataka i prepreka koje mora svladati kako bi se iskupio. Preobrazba čovjeka u životinju, koja se odvija u bajkama i mitovima, s psihološkog aspekta uglavnom se odnosi na poremećaj instinkata i potpadanje pod utjecaj jednostranog impulsa koji remeti ljudsku ravnotežu. Svaki dugo potiskivani impuls puni se energijom i postaje neljudski. Kod "začarane" osobe dolazi do oštećenja strukture cjelokupne psihe, pa osoba ne može normalno funkcionirati. Bajke su vrijedne jer nas uče načinima iskupljenja, odnosno otklanjanja onoga što se u njima pojavljuje kao prokletstvo, odnosno ukletost, što s psihološkog gledišta predstavlja neurotično stanje. Bajke nam otkrivaju kako "ukrotiti" i "prisvojiti" određene instinktivne sadržaje i pojave u sebi, a da oni ne postanu destruktivni, odnosno uče nas načinima na koje možemo smanjiti i prevladati negativan utjecaj neurotičnih sadržaja na pojedinca i njegovih odnosa s drugima.