NOVIJI EPITAFI NA PODRUČJU ZAPADNE HERCEGOVINE

Knjiga Noviji hrvatski epitafi na području zapadne Hercegovine (2019.) autora prof. dr. sc. Mirne Brkić Vučina i dr. sc. Gorana Zovka sadrži novije hrvatske epitafe iz zapadne Hercegovine. “Noviji” u naslovu rukopisa odnosi se na vrijeme nastanka epitafa: od sredine 19. st. do danas. Knjiga sadržajno obuhvaća i prikazuje plod višegodišnje rada i potom znanstvenoga istraživanja novijih epitafa na području zapadne Hercegovine (navedena su 2022 epitafa zabilježena na 128 istraživanih hrvatskih kršćanskih grobalja zapadne Hercegovine). Istraživanje epitafa tematski se naslanja na duhovno-kršćansku i kulturnu baštinu hrvatskoga katoličkoga naroda u BiH, tamo od hrvatskoga srednjovjekovlja i Humačke ploče pa sve do danas. Proučavani su i prikazani kao jedinstvena antropološko-kulturna pojava u BiH, koja je spomenički, sadržajno, duhovno, simbolički i identitetski blisko povezana s antropološko-kulturnom baštinom epitafa u državi Hrvatskoj. Autori tu tvrdnju temelje na teorijskom promatranju epitafa u okvirima rubnoga književnog izričaja i usmene književnosti prisutne na ovim prostorima, na terenskom istraživanju, na unutarnjoj i komparativnoj analizi tematske i sadržajne strukture epitafa u poveznici s rezultatima istraživanja prof. dr. sc. Stipe Botice u Hrvatskoj. Autori antropološko-kulturni fenomen epitafa kao kratkih literarnih formi istražuju, analiziraju, kritički produbljuju i vrjednuju iz povijesno-kulturne, duhovno-vjerničke i književno-umjetničke perspektive. Pristupi tematici su im, stoga, mnogostruki: povijesno-istraživački, antropološko-fenomenološki, književno-umjetnički, osobito u obzoru rubne i usmene književnosti uklesane u kamenu. Autori su terenskim radom i istraživanjem prikupili reprezentativan uzorak epitafa, donijeli kriterije njihova izbora u antropološko-kulturalnoj perspektivi, naznačili interpretacijski ključ njihova promatranja u komparativnoj analizi s postojećim studijama epitafa u Hrvatskoj i BiH, te na kraju izvršili kritičku prosudbu njihove poruke, duhovno-kulturnog i književno-umjetničkog izraza u snažnoj nacionalnoj, duhovnoj i kulturnoj identifikaciji Hrvata katolika zapadne Hercegovini. Knjiga ima znanstvenu i stručnu vrijednost jer na znanstven i metodološki korektan način istražuje izvore koje potom književno-teorijski tematizira i kritički prosuđuje, izlažući relevantne spoznaje vezane uz epitafa na području zapadne Hercegovine. Autori su uspjeli na znanstven i opet jednostavan način prikazati bogatu antropološko-kulturnu dimenziju spomeničke epitafske baštine u Hercegovini. Epitafi se potvrđuje kao djelatan i jedinstven oblik rubno-književnih izričaja s kratkom literarnom formom, isklesanom u kamenu, Hrvata katolika u BiH, koji ujedno svjedoče o njegovu duhovnom i kulturnom biću kao dijelu njegove integralne katoličke duhovno-vjerničke i hrvatske nacionalno-kulturne identifikacijske i identitetske iskaznice u BiH i Hrvatskoj. Knjiga je ujedno vrijedno znanstveno djelo i korisno stručno štivo koje osvjetljava hercegovački duhovni i kulturni prostor u novije vrijeme te donosi vrijedne spoznaje na području istraživanja rubno-knjiženih fenomena u Hercegovini.