OKULTNA FILOZOFIJA : prirodna magija

Uopće ne sumnjam da naslov knjige O okultnoj filozofiji ili magiji svojom rijetkošću može privući mnoge među kojima ima i onih sa slabom sposobnošću rasuđivanja kao i onih izopačenih koji će doći čuti što imam reći i koji će, zbog brzopletog neznanja shvatiti naziv magija u najgorem smislu riječi i, čim vide taj naslov, povikati da podučavam zabranjena znanja i vještine, vrijeđam pobožne uši i sablažnjavam valjanu inteligenciju; da sam vještac, praznovjeran i da šurujem s vragom te da sam čarobnjak ili mag. Takvima odgovaram da mag među učenim ljudima ne znači vještac ni vrač, ni onaj koji je praznovjeran ili šuruje s vragom, nego označava mudrog čovjeka, proroka; i da su Sibile bile proročice i da su najotvorenije prorokle Krista; i da su magovi kao mudri ljudi, zahvaljujući čudesnim tajnama svijeta, znali da se Krist, tvorac ovoga svijeta, rodio i prvi su otišli da mu se poklone; kao i da su naziv ’magija’ filozofi primili od božanskih bića, tako da on nije neprihvatljiv za Evanđelje. Mislim da bi oholi cenzori prije osudili Sibile, svete magove pa i samo Evanđelje, nego što bi bili blagonakloni prema nazivu magija; oni su toliko skrupulozni da me ni Apolon ni sve muze, niti anđeo s neba ne mogu spasiti od njihove kletve. Stoga ih ja savjetujem da ne čitaju naše spise, da ih se ne trude shvatiti ni zapamtiti. Jer oni su pogubni i puni otrova; u ovoj knjizi je ulaz u Aheron; u njoj kamenje govori, pa neka pripaze da im se ne olupa o glavu. A vi koji dolazite bez predrasuda da ovo pročitate, ukoliko imate dovoljno razboritosti koja krasi pčele pri skupljanju meda, slobodno čitajte i vjerujte da ćete izvući popriličnu korist i mnogo uživati; a ako naiđete na nešto što vam se ne dopadne, ostavite se toga i ne primenjujte, jer ja takve stvari ne zagovaram, već vam ih samo izlažem; ali zato ne odbacujte druge stvari jer i oni koji se pozabave medicinskim knjigama, uz protuotrove i ljekarije čitaju i o otrovima. Priznajem da u magiji ima mnogo suvišnih stvari i čudnih predskazanja u svrhu razmetanja; ostavite ih kao isprazne stvari, ali ipak imajte u vidu njihove uzroke. No, stvari koje mogu koristiti čovjeku, odvratiti ga od nemilih događaja, zatrijeti vradžbine, izliječiti bolesti, uništiti sablasti, očuvati život, čast, bogatstvo ili sreću, mogu se provoditi bez grijeha i vrijeđanja religije jer one su od stvarne koristi i stoga vrlo potrebne. No, upozorio sam vas da sam pisao o mnogo čemu, više opisno nego afirmativno; jer mi se činilo potrebnim proći kroz ponešto što je proisteklo iz mišljenja platoničara i drugih poganskih filozofa kada su tvrdili da pišu za naše dobro; zato, ako je učinjena bilo kakva greška ili je nešto kazano malo slobodnije, oprostite mojoj mladosti; jer kad sam to pisao bio sam dovoljno mlad da se mogu opravdati i reći „dok sam bio dijete, govorio sam kao dijete i shvaćao sam kao dijete, a kada sam postao čovjek, odrekao sam se stvari koje sam radio kao mali, i u mojoj knjizi O ništavosti i nepouzdanosti nauka više-manje sam se odrekao i ove knjige.“ No, i tu me možda možete okriviti rekavši: „Eto, kao mladić si to napisao, a sada se kao stariji toga odričeš; pa što si time dokazao i dokle si stigao?“ Priznajem da sam se kao vrlo mlad latio pisanja ovih knjiga, nadajući se da ću ih izložiti sa ispravkama i proširenjima, zbog čega sam ih dao napuljskom opatu Tritemiju, ranije Spanhajskom, koji je vrlo revnostan u pogledu tajnih stvari. Međutim, kasnije je ovo djelo bilo prekinuto prije nego što sam ga završio i tako je nesavršeno i nedotjerano preneseno u Italiju, Francusku i Njemačku prošavši kroz mnoge ruke i neki su, iz nestrpljenja ili nepromišljenosti, dali da se tako nesavršena tiska. Ta me je smutnja pogodila pa sam odlučio da ću ovo djelo sam izložiti, smatrajući da je manje opasno da ove knjige izađu iz mojih ruku uz neke ispravke nego da se pojave iscjepkane i u fragmentima iz ruku drugih ljudi. Osim toga, smatrao sam da nije nikakav prijestup ako ne dopustim da ovo svjedočanstvo moje mladosti propadne. Također smo dodali neka poglavlja i ubacili štošta što nam se činilo neumjesnim propustiti, a što će znatiželjni čitatelj moći shvatiti zbog neujednačenosti samog stila; jer mi nismo željeli pisati ovo djelo ispočetka i razmrsiti sve što smo napravili, nego ga popraviti i malo uljepšati. Stoga te sada ponovo molim, ljubazni čitatelju, da ne sudiš o ovim stvarima u skladu sa sadašnjim vremenom njihovog objavljivanja, nego da oprostiš mojoj radoznaloj mladosti ako u njima nađeš išta što ti se ne bi svidjelo.