RASPRAVE I ČLANCI

Priredio IVO PRANJKOVIĆ Osim znanstvenih i usko stručnih radova posvećenih proučavanju hrvatske književnosti i hrvatskoga jezika bilo u pojedi­nim razdobljima bilo u djelima pojedinih književnika, ovaj svezak jezikoslovnih i kroatističkih rasprava istaknutih hrvatskih jezikoslovaca Zlatka Vincea, Vatroslava Kalenića i Vladimira Anića donosi i popularno pisane članke o pojedinim hrvatskim jezikoslovcima, jezičnom savjetništvu i jezičnoj kulturi. * * * »Zlatko Vince najplodniji je proučavatelj kulturne povijesti hrvatskoga jezika te jedan od najzaslužnijih i izrazito samoza­tajnih naših kroatista jezikoslovnoga usmjerenja u drugoj po­lovici XX. stoljeća. Iza njega je ostao opsežan i vrlo vrijedan znanstveni opus (s više od dvije stotine raznovrsnih priloga objavljivanih u časopisima, zbornicima ili novinama, ne raču­najući knjige). U tom se opusu prije svega pozorno prati razvoj­ni put hrvatskoga književnog (standardnog) jezika, posebice u XIX. stoljeću. Vrlo su brojne pojave, djela i osobe u hrvatskoj kulturnoj i jezikoslovnoj prošlosti koje je Vince po prvi put po­tanko opisao te utvrdio njihovo mjesto u jezičnoj i/ili kulturnoj povijesti. Stoga su rezultati mnogih njegovih proučavanja već dugo nezaobilazni u hrvatskome jezikoslovlju, a bar neki od njih ostat će to, bez ikakve sumnje, i ubuduće. (…) Na samom se kraju može zaključiti da se Vatroslav Kale­nić, ponajprije svojim istraživanjima na području lingvostili­stike, iako nezavršenima i dobrim dijelom slabo poznatima i u svoje vrijeme nedostatno utjecajnima, predstavio i hrvatskoj i slovenskoj i uopće slavističkoj javnosti kao vrstan stilograf i/ili stilističar, da je u području kontrastivnoga proučavanja slovenskoga i hrvatskoga učinio znatno više od drugih te da je svojom znanstvenom temeljitošću, smislom za sintezu pred­meta kojima se bavio i svojim zapaženim pedagoškim radom ostavio znatan trag kako u slovenskoj (južnoj) slavistici tako i u hrvatskoj znanosti o jeziku i književnosti općenito. (…) Zbog svega što je rečeno, ali i zbog mnogih drugih zaslu­ga, nimalo ne treba sumnjati u to da će profesor Vladimir Anić ostati u trajnom sjećanju kroatista i jezikoslovaca te svih onih koje istinski zanimaju hrvatski jezik i njegova kultura. Zahva­ljujući njegovim brojnim i vrijednim djelima, a posebice njego­vu Rječniku hrvatskoga jezika, često će ga po dobru spominjati budući naraštaji« (Ivo Pranjković).