STOLJEĆE DJELOVANJA NAUČNE BIBLIOTEKE U ZADRU 1855-1955

Knjižnica je osnovana 1855. godine, ali je s radom zapravo počela 18. kolovoza 1857. godine. Dobila je naziv Biblioteca Comunale Paravia prema prvom donatoru i osnivaču Pietru Alessandru Paraviji (1797.-1857.), rodom Zadraninu i sveučilišnom profesoru u Torinu. Prigodom posjete Zadru 1850. godine Paravia je odlučio rodnom gradu darovati svoju bogatu zbirku knjiga koja je trebala poslužiti kao jezgra buduće javne knjižnice. Po njegovoj želji Gradska općina namijenila je Knjižnici prostor u Gradskoj loži (slika 1, 2) na središnjem gradskom trgu. Prve je godine fond Knjižnice sadržavao 18 000 svezaka knjižnične građe koja se prema pravilniku koristila samo u zgradi Knjižnice.Fond Knjižnice rastao je iz godine u godinu, pa tako 1913. sadrži oko 40 000, a 1932. oko 60 000 jedinica knjižnične građe. Knjižnica ostaje u prostoru Gradske lože sve do 1938. godine kada je zbog nedostatka prostora preseljena u namjenski izgrađeno krilo nove zgrade Općine (slika 3). Fond Knjižnice bio bi vjerojatno i bogatiji da u vrijeme talijanske uprave nije vođena restriktivna politika u nabavi građe. U Knjižnici, naime, nisu nabavljane knjige i periodika tiskana na hrvatskom jeziku, tako da do završetka Drugog svjetskog rata Knjižnica nije imala najveće i najstarije hrvatske i zadarske novine: Narodni list, Katoličku Dalmaciju, Hrvatsku krunu, Hrvatsku, Zviezdu, Iskru, Lovor i druge. Naučna biblioteka dolazi u nadležnost Komiteta za naučne ustanove, sveučilišta i visoke škole pri Vladi Narodne Republike Hrvatske koji je 1949. godine donio odluku da se ovoj Knjižnici dostavlja obvezni primjerak svih tiskovina s područja Hrvatske. Knjižnica je fond obogatila i privatnim knjižnicama uvaženih građana: akademika Ivana Brčića, obitelji Modrić, Jakova Čuke, dijelom knjižnice Marasović iz Skradina, knjigama obitelji Erco, Marcelić-Miletić i drugih. Godine 1956. u Zadru je otvoren Filozofski fakultet, između ostaloga i zbog bogatog fonda Naučne biblioteke.