VELIKA GEOGRAFIJA HRVATSKE - KNJIGA 3. – Povijesno-geografske odrednice razvoja Hrvatske

U reprezentativnom nizu monografija Velike geografije Hrvatske knjiga Povijesno-geografske odrednice razvoja Hrvatske treće je kapitalno izdavačko ostvarenje. Obrađuje zemljopisni prostor, prostorne mijene i važne procese koji su ga određivali tijekom vremena – od prapovijesnih razdoblja do najbliže, donedavne prošlosti s naznakama suvremenih preobrazbi i prostornog razvoja u Republici Hrvatskoj. Djelo je objavljeno u suizdavaštvu Školske knjige i Sveučilišta u Zadru, a njegovi su autori Damir Magaš, Borna Fürst Bjeliš, Tonči Burić, Dubravka Mlinarić, Hrvoje Petrić i Mladen Klemenčić. Na gotovo 400 stranica autori razmatraju i javnosti, znanstvenoj i široj, predstavljaju činjenice o važnosti geografskih procesa i promjena u prostoru posebice važnih za življenje i opstanak ljudskih zajednica i njihov razvoj. Stoljetne mijene i zbivanja u oblikovanju krajolika, rasporedu stanovništva, teritorijalnom ustroju, geopolitičkim i gospodarskim uvjetima i odnosima važan su pokazatelj neprekidnog razvoja državnog prostora Hrvata od njihova doseljenja do početka trećeg tisućljeća. Na osnovi iscrpnih znanstvenih spoznaja, mnoge pisane građe i literature, knjiga s geografskog motrišta nudi najvažnije činjenice, pokazatelje i spoznaje o Hrvatskoj i Hrvatima na osnovi zbivanja u prostoru i vremenu. Povijesno-geografska problematika Hrvatske raspravljena je u ovoj knjizi u osnovnim poglavljima o relevantnim prostornim procesima i mijenama od postanka prvoga holocenskoga prirodnog krajolika i njegove postupne preobrazbe u vrijeme kamenodobnih zajednica, preko kovinskih doba, prostorno-geografskih mijena u vrijeme grčkih kolonizacija i rimske uprave do oblikovanja srednjovjekovne geopolitičke jezgre. Također su obuhvaćena obilježja Hrvatske kao neovisna i ujedinjena geostrateškog prostora u vrijeme narodnih vladara te promjene u prostoru u razvijenom i kasnom srednjem vijeku. Slijedi građa o mijenama hrvatskog prostora u novom vijeku do suvremene hrvatske neovisnosti. Nastojalo se kritički i analitički raspraviti problematiku teritorijalnog i demografskog osipanja širenjem Osmanskog Carstva, nove političko-teritorijalne procese poslije rekonkviste i stabilizacije granica, promjene teritorijalnog obuhvata, hrvatski preporod i razvoj postfeudalne državnosti. Završna poglavlja iscrpno se bave prostorom Hrvatske u dvjema jugoslavenskim zajednicama (monarhističke uprave i socijalističke uprave), obrađuju prostorne i geopolitičke okolnosti u vrijeme Drugoga svjetskog rata te nastanak i razvoj suvremene Hrvatske poslije sloma komunizma i uvođenja suvremena svjetskog poretka. Monografija je popraćena iscrpnim kazalom zemljopisnih i osobnih imena te popisom literature.