DOMOVINSKI RAT I RASPAD JUGOSLAVIJE

Zbornik se sastoji od uredničkog uvoda te 11 radova eminentnih hrvatskih znanstvenika (A. Benčić Kužnar, J. Barunčić Pletikosić, Z. Radelić, Ž. Križe, A. Nazor, I. Radoš, N. Martinić Jerčić, D. Marijan, N. Barić, A. Holjevac Tuković, D. Živić) koji su istraživali Domovinski rat u Hrvatskoj (1991. ̶ 1995. ̶ 1998.). Može se podijeliti na nekoliko cjelina u kojima autori daju historiografski pregled uzroka, tijeka i posljedica Domovinskog rata. Povod za ovaj interdisciplinarni zbornik nije samo povjesničarski već sociološki, demografski i viktimološki: jest prikazati događaje vezane uz rat u Hrvatskoj, ali djelomično i u susjednoj Bosni i Hercegovini, koji su (po)praćeni velikim ljudskim i materijalnim stradanjima. Ti su ratovi te stavovi o njima često (u domaćoj, ali i u inozemnoj produkciji) bili objekt manipulacija i neutemeljenih zaključaka te nisu ocrtavali činjenično stanje, ali su ušli u javno mnijenje jer su objavljeni na nekom od svjetskih jezika (prvenstveno engleskom). Temeljna postavka Zbornika jest razjasniti do sada gotovo uvriježene tvrdnje, osobito u međunarodnoj zajednici da se na području Republike Hrvatske u navedenom razdoblju nije radilo npr. o građanskom ratu. Unatoč tome ne treba „demonizirati“ strane autore čije je (ne)poznavanje (južno)slavenskih jezika bio jedan od glavnih problema pri izradi znanstvenih studija, pa su se oslanjali na selektivne izvore i literaturu. U zadnjem radu “Domovinski rat kroz sjećanja neposrednih sudionica i sudionika” Andriana Benčić Kužnar i Julija Barunčić Pletikosić koriste bitnu, ali zanemarenu metodu analize oralne povijesti (oral history) koja je važna za stvaranje slike o Domovinskom ratu. Sjećanja neposrednih sudionica i sudionika Domovinskog rata služe rekonstrukciji prošlih događaja iz perspektive onih koji su izravno sudjelovali u događajima. Time se pune “rupe“ između službene percepcije Domovinskog rata, koja se primarno temelji na kritičkoj analizi arhivskog gradiva, a manje na sjećanjima i svjedočanstvima očevidaca i sudionika (ovi se izvori smatraju tercijarnim te im se posvećuje nedovoljno pozornosti).