METODE ASTRONOMSKIH ISTRAŽIVANJA
Books
 

METODE ASTRONOMSKIH ISTRAŽIVANJA

Article Number: 419045
Language: hrvatski
Published: 2010
Pages: 326
Binding: Tvrdi uvez
Dimension: 26 cm
ISBN: 978-953-297-276-4
Publisher: ALFA
Country: Hrvatska
Internet Price: 220,00 kn

Description Prikazati razvitak astronomskih spoznaja u skraćenom obliku iznimno je složeno. Tematika je opsežna i zahtijeva uvid u cjelovitost astronomskih spoznaja. Poteškoće su vezane i uz odabir ključnih znanstvenih postignuća i, naravno, znanstvenika koji su ih ostvarili. Kriteriji odabira mogu biti različiti i neizbježno se dogodi da neki značajni znanstvenici budu izostavljeni. Puno je jednostavnije kada je riječ o povijesti nekog izdvojenog otkrića, a ne cjelovite i interdisciplinarne znanosti kao što je astronomija. Povijest astronomije kakva je ovdje prikazana svojevrsni je uvod u astronomiju i ima poticajni karakter, dok se neki dodatni povijesni podaci vezani za pojedine discipline mogu pronaći i u preostalim poglavljima. Pored toga što donekle rasvjetljava put prema suvremenim znanstvenim spoznajama, tekst ovog poglavlja upoznaje čitatelja s osnovnim astronomskim znanjima na narativan i popularan način. Nešto detaljnije opisani su samo jednostavni zakoni vezani uz gibanje planeta oko Sunca, Keplerovi zakoni i Newtonov zakon gravitacije, kao i lako razumljive metode određivanja udaljenosti nebeskih tijela.
Astronomija je znanost i stečene spoznaje prihvaćene su u skladu sa znanstvenim kriterijima, iako je sam put do nekih otkrića pomalo neobičan, ili čak slučajan. Ipak, u najvećem broju slučajeva ključna postignuća plod su originalnih zamisli znanstvenika.
Premda još uvijek ne znamo odgovoriti na mnoga pitanja vezana uz svemir i položaj Zemlje u njemu, naša saznanja svakim su danom sve bogatija. Danas nam je poznato da je vidljiva tvar u svemiru sadržana najvećim dijelom u galaktikama, koje udružene u galaktička jata ispunjavaju svemirski prostor. Gotovo svaka galaktika sadrži milijarde zvijezda. Sunce je zvijezda koja se nalazi u jednoj od galaktika, za koju je uobičajen naziv Mliječna staza. U usporedbi s drugim zvijezdama, Sunce je sasvim obična zvijezda, ali je od presudnog značenja za život na Zemlji. Zemlja je jedan od planeta, koji zajedno s mnogobrojnim malim planetima (planetoidima), kometima i meteoroidima čine naš planetski sustav. Prema raznim indicijama vidljiva tvar čini gotovo zanemarivi dio mase svemira. Preko 95% mase i energije svemira sadržano je u tamnoj tvari i tamnoj energiji. Što čini tamnu tvar i što je tamna energija još uvijek pouzdano ne znamo. Povijesni put, koji nas je doveo do suvremenih astronomskih spoznaja, započeo je prije više tisućljeća. Još su drevne civilizacije uspjele spoznati mnoge astronomske zakonitosti i detalje nebeskih gibanja. Opažanje neba i sustavno praćenje nebeskih pojava najvećim je dijelom bilo potaknuto praktičnim i religioznim pobudama. S obzirom na raspoložive instrumente za opažanja i mjerenja, postignuti astronomski rezultati iznenađujući su i suvremeno obrazovanom čovjeku, pogotovo onom koji nema specijalistička astronomska znanja. Unatoč sofisticiranom tehničkom okruženju i lako dosezljivim znanstvenim informacijama, ili možda upravo zbog svega toga, svakodnevni je život većine ljudi otuđen od nebeskih zbivanja. Tu i tamo pokoje nebesko iznenađenje poput kometa, kiše meteora ili Sunčeve pomrčine, zaokupi pažnju javnosti. No upravo sustavna praćenja gibanja nebeskih tijela imala su odlučujući značaj na razvoj znanosti kakvu danas poznajemo. Astronomija je kumovala rađanju klasične fizike u djelima Galileia, Newtona i njihovih suvremenika. Istodobno, razvoj fizike rastumačio je raznovrsne procese i pojave na nebeskim tijelima. Astronomija i fizika nerazdvojne su znanosti. Mnoga fundamentalna istraživanja fizike našla su svoju potvrdu u astronomskim opažanjima i ujedno su pružila okvir suvremenim kozmološkim i astrofizičkim teorijama.

Review

Other products from this category Astronomy
Find us on Facebook