HRVATSKA BIBLIJA BARTOLA KAŠIĆA: knjiga I-II

HRVATSKA BIBLIJA BARTOLA KAŠIĆA - PRVOTISAK NAKON GOTOVO 4 STOLJEĆA Nakon gotovo četiri stoljeća, prvotiskom je "omašćena" hrvatska Biblija isusovca Bartola Kašića u dva velika sveska, pod naslovom "Kroatische Bibel des Bartol Kašić", u nakladi uglednog Ferninanda Scöningha Paradoksalna je i čudnovata sudbina Kašićeve Biblije (1631.-1637.); naručena je od Kongregacije za širenje vjere, a zabranjena od Inkvizicije. Držalo se da je pravi razlog netiskanja hrvatski jal "našijenaca, narodnih štetočina i zlotvora". Možda bi tiskanje Biblije u doba njezina nastanka malo drukčije odredilo tijekove razvoja hrvatskoga jezika i političke povijesti, koji je i koja je kroz četiri stoljeća, teškim i krivudavim, isprepletenim i krvavim puteljcima, krčila svoj put do hrvatske slobode. Na izmaku stoljeća i ulaskom u treće tisućljeće, prikrivena tmom i tmušom, nakongotovo četiri stoljeća, prvotiskom je "omašćena" hrvatska zlosretna Biblija isusovca i čakavca Bartola Kašića (Cassius, Cassio) (Pag, 15. VIII. 1575. - Rim, 28. XII. 1650.) u dva velika sveska, pod naslovom Kroatische Bibel des Bartol Kašić, u nakladi uglednog Ferninanda Scöningha, a uredili su je i predgovor napisali njemački slavisti Hans Rothe i Christian Hannick, a surađivali su Fridrich Scolz i Ludger Udolph. Svetopisamske tekstove priredili su Petar Bašić, Julije Derossi i Zlata Derossi, prema rukopisima, koji se čuvaju u knjižnicama u Zagrebu, Zadru i Odesi. Hrvatska je Biblija svjetlo ugledala u uglednom izdanju Biblia slavica, koju je utemeljio njemački slavist Reinhold Olesch, u kojoj je obavljena i poljska Biblia Napolitana s predgovorom pape Ivana Pavla II.