HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO NAPREDAK: rad i djelovanje na području Dalmacije (1925.-1949.)

Krajem 19. i početkom 20. st. osjetila se potreba među hrvatskim pučanstvom u Bosni i Hercegovini da se osnuje jedno kulturno društvo koje će pomagati i poticati obrazovanje djece i mladih ali i promicati hrvatsku kulturnu baštinu. Gotovo u isto vrijeme osnovano je najprije u Mostaru 14. rujna 1902. „Hrvatsko potporno društvo za siromašne đake i naučnike“, a 11. studenoga 1902. „Hrvatsko društvo za namještanje djece na zanate i u trgovinu“. Slijedom donesene odluke Sarajevsko društvo 10. rujna 1904. mijenja ime u „Hrvatsko društvo „Napredak“ za potpomaganje naučnika i đaka Hrvata - katolika“. Na taj način djelovanje mostarskog i sarajevskog društva bila su programski identična. Nakon niza pregovora ujedinjena su oba društva na Trećoj glavnoj skupštini „Napretka“ održanoj 9. lipnja 1907. godine. Društvo je od 1914. promijenilo ime u Hrvatsko prosvjetno kulturno društvo „Napredak“, a na Godišnjoj skupštini 29. lipnja 1922. Društvo nosi ime: „Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“. Donesena su nova društvena Pravila koja su odredila i usmjerila rad društva u budućnosti. Jedna od najvažnijih odluka Središnje uprave „Napredak“ iz Sarajeva bila je širenje „Napretkovih“ organizacija izvan Bosne i Hercegovine, poglavito u Hrvatskoj i drugim krajevima novo uspostavljene Države Slovenaca Hrvata i Srba, kasnije Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije kada su već utemeljene brojne podružnice HKD „Napredak“ kako u sjevernoj Hrvatskoj tako i u Dalmaciji. U svojoj skoro dva desetljeća dugoj tradiciji djelovanja i na području Dalmacije od 1925 - 1949. godine uspjelo je unatoč brojnim zaprekama vladajućih režima, na svojim programskim načelima ostvariti postavljene ciljeve i zadivljujuće rezultate. Sve zapreke na koje su nailazili nisu mogle zaustaviti rad “Napretka”, koji je temeljito i sustavno radio na reformi prosvjetne i kulturne politike u Kraljevini Jugoslaviji, prosvjedovao protiv svakog napada na hrvatski narod i kulturna dobra, kao i protiv svakog pokušaja da se omete rad bilo koje hrvatske prosvjetne ustanove. HKD “Napredak” u Dalmaciji je odgojio i školovao čitav niz Hrvata i odobrio brojne učeničke i studentske stipendije u razdoblju od 1926. do 1949. godine. U razdoblju od osnivanja prve Podružnice Napretka u Imotskom 1926., potom u Dubrovniku /dvije muške i jedne i jedine ženske/, Supetru, Splitu, Omišu, Drnišu, Kninu, Makarskoj, Metkoviću, Opuzenu, Sinju, Skradinu, Šibeniku, Vrgorcu, Vrliki i drugim mjestima po Dalmaciji te povjereništava sve do njihove zabrane s radom 1945., njih ukupno 46, Središnja uprava „Napretka“ iz Sarajeva je podijelila ukupno 498 učeničkih i studentskih stipendija u Dalmaciji. U svojim konviktima „Napredak“ je odgajao mušku i žensku hrvatsku mladež, pomagao je podizanju hrvatskih domova i ustanova, organizirao brojne tečajeve, održavao zabave i priredbe, svečane akademije, te u vrijeme najteže ekonomske krize u Dalmaciji, sakupljao novčane priloge za pomoć najsiromašnijima. U tako dramatičnim povijesnim trenucima “Napredak” je postao sinonim hrvatstva svih Hrvata, postavši jedna od najznačajnijih i najvećih hrvatskih ustanova u povijesti Hrvata. Tome u prilog je i činjenica da je “Napredak” od 1902 -1949. godine, na prostorima bivše Jugoslavije školovao preko 20.000 učenika i studenata, među kojima i dva hrvatska nobelovca Ivu Andrića i Vladimira Preloga. HKD “Napredak” je nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj obnovio svoju djelatnost i u Dalmaciji i na već postavljenim programskim načelima, nastavio sa svojim kulturno-prosvjetnim radom. Iako je „Napredak“ de iure obnovljen na Glavnoj skupštini 28. i 29. listopada 1945., političkoj eliti u novo utemeljenoj državi FNRJ/SFRJ nije se sviđao autonoman i snažan društveni angažman Hrvata te su vlasti 1. travnja 1949. ukinuli njegov rad pod izgovorom kako nema dovoljno članstva i ne može se održati skupština, koja bi dala legitimitet upravi. Time je prestao rad SUN-a, svih podružnica i povjereništava i drugih organizacija, koje su djelovale u okviru „Napretka“ (Zadruga, knjižnica, knjižara…) dok je cjelokupna imovina HKD „Napredak“ s 1. travnja 1949. prešlo u vlasništvo Saveza kulturno- prosvjetnih društava. HKD “Napredak” je nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj 1990. obnovio svoju djelatnost i u Dalmaciji i na već postavljenim programskim načelima, nastavio sa svojim kulturno- prosvjetnim radom.