NIJE DOBRO ALI IMA NADE: Europa i njezine dileme

U nakladi Glasa Koncila objavljena je knjiga sabranih tekstova koji su prvotno nastali kao novinski članci što ih je njihov autor - dr. fra Luka Marković, franjevac Bosne Srebrene, od 2016. do kolovoza 2018. godine objavio u katoličkom tisku u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj, u Katoličkom tjedniku, Svjetlu riječi i Glasu Koncila. Autorov uvid u ključna pitanja Bosne i Hercegovine, osobito položaj Hrvata u njoj, ali i šire, aktualne europske i globalne teme, otkrivaju ga kao vrsnoga motritelja društvenih, ekonomskih, vjerskih i političkih zbivanja. Knjiga je podijeljena u pet poglavlja: Društvena i politička previranja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini; U kojem pravcu plovi europski brod?; Igre oko čovjeka postmoderne; Iskrenim dijalogom do istine; Još uvijek ima nade. Dr. Marković - teolog, magistar filozofije i povijesti, doktor povijesnih znanosti te pastoralac s višedesetljetnim iskustvom, u ovoj knjizi obrađuje i neke aktualne teološke i filozofske teme poput transhumanoga ljudskoga stvorenja (cyborg), suvremenih scijentističkih dogma ili odnosa materijalnoga i duhovnoga. Knjigu je uredio dr. Vjeko Eduard Tomić, a recenziju potpisuje dr. sc. Nino Raspudić. Iz pogovora dr. sc. Nine Raspudića: Nazvati stvari pravim imenom, konstatirati stanje, prvi je preduvjet za iskren i plodonosan dijalog. Fra Luka Marković vjeruje u mogućnost dijaloga, ali bez fige u džepu, bilo da je riječ o međunacionalnim odnosima u BiH, bilo o širem europskom pitanju dijaloga i suživota s islamom. Ne priznaje nametnute tabue kad je riječ o politici, počevši od onoga što mu je osobno najbliže, a to je pozicija Hrvata u BiH. Jedan je od rijetkih crkvenih glasova koji bez kompleksa, s jasnim argumentima u smjeru konstruktivnog pristupa održivoj BiH, govori o trećem, teritorijalno diskontinuiranom entitetu. Ističe kako BiH nije moguće drugačije urediti nego kao federalnu zajednicu te da je svaki pokušaj stvaranja građanske države prilika za dominaciju većinskog naroda u BiH. A to vodi konfliktu i raspadu. Pri tome, jasno ističe i suodgovornost Crkve i intelektualca za sadašnje loše stanje.