OSVOJSKI

„Pripovijedi ne postoje bez junaka i bez pripovjedača. Uspomenu na osječkog OSjetnika OSvojskog i junaka ove poetizirane proze - Eugena Savojskog, ispripovijedao je sam junak. Ili točnije, kako bi se izbjegle zabune, pripovijed je ispripovijedala junakova misao.“ (Iz romana.) Princ Eugen od Savoje i Pijemonta, koji je svoj književni život u opusu Jasne Horvat započeo u romanu Bizarij 2009. godine, deset godina poslije OSvojio je vlastitu priču i postao OSvojski. Jer osvajanje je, kako svjedoči povjesnica, bilo pravom prirodom toga naobraženog austrijskoga vojskovođe (1663. - 1736.) iz sporedne linije kuće Savoja, poznatoga po zaslugama u ratovima protiv Osmanlija kraj Beča, Pešte i Beograda te protiv Francuza u Pijemontu, po pobjedama nad Osmanlijama kraj Sente, Petrovaradina i Beograda koje su označile kraj njihovih osvajanja u Europi. Kao hrabar i smion ratnik tim je pobjedama postavio klasične uzore europskoj strategiji. Podrijetlom Talijan, a po odgoju Francuz svoj je vojnički i ratnički genij darovao Austriji. Za tom je usložnjenom prirodom jedne povijesne osobnosti, već provučenom kroz filtar vlastita književna teksta kojim je definirala svoju OS i prostor prepoznavanja, Jasna Horvat ponovno posegnula kako bi se okušala u novom ograničenju kao moranju svoje oulipovske poetike. Poslala je Eugena od Savoje da iz osame svoga baranjskog Belvederea krene u novi osvajački pohod - ovaj put za nju osvajajući sebe - i prepustila mu odabir strategije kojom će od Savojskoga postati OSvojski i tako ju još jednom, deset godina poslije, vratiti u prostor vlastita prepoznavanja. Milica Lukić O autorici Književni niz Jasne Horvat 2016. godine Dubravka Oraić Tolić označila je nazivom Ars Horvatiana, ističući konstrukciju objedinjenih romana književnice i znanstvenice životom i radom vezane za Osijek. Romanom OSvojski Jasna Horvat proslavlja deset godina književnoga stvaralaštva u kojemu se izdvajaju romani Azi Bizarij (2009), Auron (2011), Vilikon (2012), Alikvot (2014), Vilijun (2016), Atanor (2017) te putopisna proza Antiatlas (2014). Roman OSvojski tematski je povratak Osijeku i Eugenu Savojskom te još jedna varijacija oulipovskog kodiranja pripovjedne osi. Uočivši kako je jednak broj igraćih karata i šahovskih figura, Jasna je Horvat na igraćoj ploči romana Osvojski književnu igru zaigrala s trideset i dva igraća lika. Tako su četiri rijeke kartaške sedmice te ujedno i četiri pješaka govoreno jezikom šahovskih figura. Kako su rijeke kartaške sedmice, vrata su osmice, okusi su devetke, skakači su desetke, dečki - lovci,kartaški su dečki i šahovski lovci, kraljice -dame kartaške su kraljice, šahovski pješaci i šahovske kraljice, kraljevi su kartaški kraljevi, šahovski pješaci i kraljevi, dok su asovi -topovi kartaški asovi i šahovski topovi. Književni opus Ars Horvatiana ostvaren kodiranjima dopušta i samu autoricu kodirati simboličkim imenima Alemperka, JAZna HorvArt i OSječka OSvojska te time otvoriti igraću ploču tumačenja njezinih tekstova.