About the Book
Priznati početak slobodnog zidarstva jest 1717., kada je u Londonu utemeljena loža, sastavljena od četiriju londonskih loža. Već je 1742. otvorena loža u Beču, u kojoj je conte Gondola (S. D. Gundulić) neko vrijeme obavljao dužnost starješine lože Tri kanona. U njoj je radio hrvatski plemić Kazimir grof Drašković. Imao je trojicu sinova koji su bili članovi tadašnjih hrvatskih i europskih loža. Jedan od njih, Ivan VIII., utemeljio je pravila hrvatskih slobodnih zidara zapisanih u Draškovićevoj opservaciji. Poslije su put u „bratski lanac“ našli brojni intelektualci, među njima i više od četrdeset prosvjetiteljskih svećenika na čelu s dva biskupa (Josip Galjuf i Maksimilijan Vrhovac). Slobodni zidari sudjelovali su u hrvatsko-ugarskoj uroti Ignjata Martinovića te izradili temelje ilirizma u Hrvata. Knjiga donosi posebni portret biskupa Maksimilijana Vrhovca kao tolerantnog i uspješnog slobodnog zidara. U knjizi je pregledno sastavljen popis francusko-ilirskih loža za vrijeme Napoleonove vladavine u Dalmaciji, od Pule do Boke kotorske. Pisac prati razvoj slobodnog zidarstva prije Prvoga svjetskog rata: o tome kako je nastala loža Hrvatska vila, koja je prva uvela u rad lože hrvatski jezik (1892.).
Zanimljiv je zapis kako je nastala Velika loža Jugoslavija i kako se od nje odcijepila Velika simbolička loža Libertas sa sjedištem u Zagrebu. Knjiga završava s dilemama na pragu Dugoga svjetskog rata.
Druga knjiga Snaga posvećena je razdoblju od 1941. do današnjih dana.
Treća knjiga Ljepota popis je 1800 mrtvih hrvatskih slobodnih zidara, svojevrstan, jedinstven leksikon Hrvata koji su bili ne samo članovi loža nego i stupovi političkog, gospodarskog i kulturnog života u našim krajevima.
33 misli slobodnih zidara:
1. Naš program je star kao što je i slobodno zidarstvo staro. On je nov kao što je svaka ljepota uvijek nova.
(Dr. Stanko Švrljuga, loža Pravednost, Zagreb, 1923.)
2. Ljubi dobre, žali slabe, izbjegavaj zle, ali ne mrzi nikoga.
(Julije Domac, loža Pravednost, 1924.)
3. Budi tvojemu djetetu slika Božanstva. Neka te se boji do svoje desete godine, neka te ljubi do svoje dvadesete godine, a do svoje smrti neka te poštuje. Drugim riječima: budi mu učitelj do njegove desete godine, otac do dvadesete, a prijatelj do njegove smrti…
(Julije Domac, loža Pravednost, 1924.)
4. Mi se moramo brinuti za čovjeka, kultivirati obitelj, ljubiti domovinu.
(Tajnik lože Pravednost, 1925.)
5. Slobodno zidarstvo je red vitezova. Ne po plemenitosti krvi braće, već po unutarnjoj harmoniji slobodnozidarske organizacije i po moralnoj kvaliteti svojih članova. Zato i jest slobodno zidarstvo vječno, a budućnost je njegova.
(Tajnik lože Pravednost, 1925.)
6. Imamo puno neprijatelja, zbog toga budimo složni prijatelji sami međusobno. Pokušajmo svaki eventualni spor i nesuglasice riješiti na pravi način. (Tajnik lože Pravednost,1927.)
7. Bratski lanac je velika, nevidljiva, rekao bih, mistička sila koja u nama budi onaj sveti, čisti i divni osjećaj koji nas uzdiže nad profani život i koji nas oplemenjuje.
(Lančano slovo, loža Pravednost, 1931.)
8. Osjećaj ljubavi najveće je bogatstvo.
(Vladimir M., loža Pravednost, 1934.)
9. Tko ne nosi domovinu, ženu, djecu, brata i prijatelja u srcu, nije bogat.
(Vladimir M., loža Pravednost, 1934.)
10. U čovjeku leži sve.
(Vladimir M., loža Pravednost, 1935.)
11. Slobodno zidarstvo - to smo mi, pa prema tome kakvi smo mi, takvo je i naše slobodno zidarstvo.
(Tajnik lože Pravednost Radovan N. Horvat, 1935.)
12. Vi ste ušli u ložu s tri udarca, koji znače: tri su sredstva za upoznavanje istine - tražite i naći ćete; kucajte i otvorit će vam se; pitajte i dat će vam se… (Andro Puljizević, loža Sloboda, Split, 1925.)
13. Naša snaga nije u broju, nego u moralnoj i duhovnoj snazi braće.
(Novak Bukvić, loža Sloboda, 1927.)
14. Čovjek borac, tražitelj svjetlosti i istine, koji se probija iz vrtloga bujice sadašnjice u sunčane visine šireg horizonta, traži svjetlost i istinu.
(Novak Bukvić, loža Sloboda, 1927.)
15. Svatko tko želi biti članom slobodnozidarskog saveza, mora biti primljen u jednoj pravoj i potpunoj loži.
(Milan Šoštarić, loža Ivanjski krijes, Karlovac, 1929.)
16. Felix qui quod amat, defendere fortiter audet. (Sretan je onaj koji se usuđuje hrabro braniti ono što ljubi.)
(Napis na šestaru lože Ivanjski krijes, Karlovac, 1931.)
17. Ne daj nikada suncu da osuši suzu, prije ju otari ti.
(Tajnik lože Ivanjski krijes, Karlovac, 1931.)
18. Svaka voštanica ima nešto herojsko u sebi. Ona po višem određenju troši sama sebe i pretvara u najdragocjenije dobro - u plamen.
(M. T. L., loža Pravda, Split, 1934.)
19. Na nebu humanosti sjaju, prodirući, ove tri svjetlosti: jedna je za naš razum, druga je za naše tijelo i treća za naše srce. Te tri nebeske moći: smisao, djelo i osjećaj neka te, dragi novoprimljeni brate, stalno prate na tvom životnom putu.
(Miho Stipčević, loža Pravda, Split, 1834.)
20. Mi držimo u tajnosti naše simbole, običaje i obrede, ali samo prema profanom svijetu, a to je potpuno opravdano jer se mi, slobodni zidari, po našim simbolima, običajima i obredima raspoznajemo i mi preuzimamo jamstvo za moralne kvalitete pojedinca kojeg primamo u naš savez.
(D. R., loža Perun, Zagreb, 1929.)
21. Slobodni zidari moraju biti pioniri boljeg društva, pobornici nepatvorenog morala, stjegonoše ljuske solidarnosti.
(August Forenbaher, loža Perun, 1936.)
22. Slobodno zidarstvo mora aktivno širiti mišljenje da se militantni nacionalizmi zamjene kulturnim nacionalizmom i da je dužnost svakog slobodnog zidara propagirati toleranciju među narodima.
(Dr. Adolfo Mihalić, loža Pravednost, 1932.)
23. U slobodnom zidarstvu su zastupana sva strujanja i raspoloženja jednog naroda, a pojedine su lože manje ili više intimna društva ljudi izvjesnog gledanja, okupljanja u njoj.
(Juraj Demetrović, 1942., Beograd, iz policijskog zapisnika)
24. Pobijedi li Njemačka, bit će grozan teror i propast za male narode. Pobjedi li Engleska, ostat će na vlasti masoni, Židovi, prema tome nemoral, korupcija u našim zemljama. Pobjedi li SSSR, onda je đavo dobio vlast nad svijetom i paklom.
(Nadbiskup Stepinac, Dnevnik, 27. 4. 1935.)
25. Domovina nije u Saboru već u narodu.
(Dr. Oskar Tartaglia, glasilo Val, 1911.)
26. Mi smo usred Europe, nama se prijeti Istok i Zapad onom tamom iz koje smo pobjegli prije stotinjak godina ne želeći više nikada upasti u sužanjstvo, sužanjstvo neznanja. Svjetlošću koja je unesena među naš narod i koju gledaju još nenavikle oči ovog naroda te snagom koju mu ta svjetlost daje potrebno je odgojiti njegove učitelje koji će mudrošću, snagom i ljepotom narod voditi k znanju.
(Janko Drašković, Disertatia iliti razgovor, 1832.)
27. Znate dakle, Gospodine, da postoji vrsta ljudi o kojoj možda nemate nikakvog pojma, a koja i unatoč tome postoji. Ovi su ljudi takvi da čak ni nakon što su dobro jeli i pili ne misle da je, zbog toga, cijeli ljudski rod sit. Ovi ljudi žele (i, štoviše, pridonose koliko je u njihovoj moći) da čitavo čovječanstvo živi što je moguće bolje u poretku koji je priroda uspostavila ovdje dole. Imaju jednu slabost. To je da ljube sve ljude jednako i da nastoje svim svojim snagama povećati opće blagostanje. Za ovu vrstu ljudi istina je svetinja, jer oni čvrsto vjeruju da je ona izvor svekolike ljudske sreće. Samo ukoliko su prisiljeni šutjeti, oni je objavljuju, tu istinu koju žarko vole, iz dubine svoje duše. Ni spoznaja da bi mogli postati bogati kao Krez i moćni kako Aleksandar Veliki ne bi ih mogla potaknuti da izdaju ono što osjećaju ili da lažu. Znam da vam se taj soj ljudi može pričiniti neobičnim i čak vrlo ludim, no i pored toga bit ću hrabar, makar me smatrali ludim, i priznat ću vam da spadam u tu vrstu ljudi.
(Tomo Baseljić, Misli o revoluciji u Europi i u Dubrovniku, 1800.)
28. Što je to što tako jako djeluje na sve nas, što ima u tim izlaganjima za koje kažemo da su nam odavno poznata da nisu ništa novo, a nas ipak tako zaokupljaju? Krije li se u njima svejedno neka tajna, pred kom stojimo željni njezinih saznanja? Ako je tako, onda ta tajna mora da je velika i zato je naša težnja za njom velika, jer osjećamo da će rješenje ili se bar približavanje toj tajni, donijeti rješenje našega životnog zadatka da ćemo tražeći tu tajnu, tražiti sama sebe. I ja velim da ima neka tajna, velika tajna, mi joj znamo i ime, a nastojimo da saznamo još i njeno značenje. Toj je tajni ime slobodno zidarstvo. I to je sve što vam o njoj možemo reći mi pa od nas još iskusniji slobodni zidari.
(Dr. Fran Tućan, loža Ivan grof Drašković, 1925.)
29. Naš smjer u slobodnom zidarstvu isključivi je kult ljudske duše, slobodno zidarstvo je tu radi čovjeka, njemu ona posvećuje svu svoju skrb, i svoju liturgiju i simboliku, ona čovjeka postavlja u središte cijele socijalne ideologije pa i u središte samog svemira. U tom leži dubina njene filozofije, jer je naše individualno.
(Veljko Tomić, Veliki majstor Simbolične velike lože Libertas, 1928.)
30. Biti slobodni zidar i ne znači ništa drugo do dubokim svojim nagonom težiti za što potpunijim i što svestranijim osobnim usavršavanjem kao i za harmoničnijim izgrađivanjem svijeta.
(Ilija Mamužić, loža Budnost, Osijek, 1936.)
31. I danas ima u ložama mnogo braće koja u javnom životu igraju vodeće uloge, a i dobro je da na tako odlučnim mjestima budu ljudi slobodnozidarskog kova. Ali savez ne tjera svoje članove na javnu tribunu, ne traži od njih da vrše ma kakvu propagandu, nego da djeluju blagim duhom ljubavi, svaki u svom zvanju i u krugu u kojem živi.
(Veljko Tomić, loža Ivan grof Drašković, 1921.)
32. Cilj slobodnog zidarstva je posve praktičan kao i moral, što je praktični postulat svake konstruktivne ljudske zajednice. Taj se njegov cilj sastoji u tom da oplemenjujući čovjeka unese u ljudsko društvo što više harmonije, zadovoljstva i sreće. Toga radi, draga braćo, želim da slobodno zidarstvo ne napušta realno tlo ovog svijeta, na kojem i za koji mora djelovati!
(Veljko Tomić, loža Ivan grof Drašković, 1924.)
33. Slobodno zidarstvo ne smije nikada zaboraviti da mora graditi hram sveopće ljudske ljubavi. U tom smislu ima naročito slavensko slobodno zidarstvo osobiti zadatak. Moramo stupiti u veliku ljudsku zajednicu - ne kao prezirani ili inferiorni, nego kao ravnopravni i jednaki. U tom nastojanju neka nam pomažu mudrost, snaga i ljepota.
(Iz govora češkog slobodnog zidara Alfonsa Muche u loži Ivan grof Drašković, Zagreb, 1924.)
