ŽIVOT I DJELO LELJE DOBRONIĆ (1920. - 2006.)

Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije "Tkalčić" o prvoj obljetnici smrti jedne od osnivača Društva dr. Lelje Dobronić u nizu radovi, knjiga 15. objavilo je djelo "Život i djelo Lelje Dobronić (1920.-2006.)". Autor opsežnog izdanja koje na 480 stranica predstavlja život i djelo dr. Dobronić je dr. Stjepan Razum. Sastavni dio životopisa je i popis svih njezinih pisanih radova, kako novinskih i enciklopedijskih članaka, tako i izvornih znanstvenih radova i knjiga. U prvom dijelu upoznaje se sama obitelj Dobronić, slijedi poglavlje koje se odnosi na Leljino školovanje, i to od mješovite pučke škole Gornji grad, preko I. klasične gimnazije, Filozofskog fakulteta, do stjecanja doktorata mudroslovlja, te studija umjetničke keramike i tečaja latinske paleografije. Potom se upoznaje život Pavla Vuk-Pavlovića i Lelje Dobronić. Radni vijek u zagrebačkim muzejima naslov je poglavlja u kojem Razum predstavlja njen rad u Gliptoteci (1944.-1948.), Muzeju grada Zagreba (1948.-1962.), Zavodu za zaštitu spomenika kulture grada Zagreba (1962.-1964.), Povijesnom muzeju Hrvatske (1967.-1980.), kao i njenu suradnju s muzejima nakon odlaska u mirovinu do kraja 2004., kada je doživjela moždani udar. U sljedećem poglavlju obrađuje se njena suradnja s drugim ustanovama, poput Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža", Filozofskog fakulteta u Zadru, Instituta za povijest umjetnosti, Hrvatskoga mariološkog instituta i Hrvatskog povijesnog instituta u Beču. Šesto poglavlje obrađuje njeno članstvo u društvima, odborima i povjerenstvima. U poglavlju "Neke istaknute djelatnosti" dat je osvrt na njena putovanja u inozemstvo, potom Lelja Dobronić kao posjetiteljica Nadbiskupskog arhiva, te njena spisateljska djelatnost i suradnja s HRTV. U ovom poglavlju predstavljen je i kronološki prikaz njenih javnih nastupa - predavanja, predstavljanja knjiga i znanstveni skupovi - u razdoblju 1952.-2004. Slijedi poglavlje u kojem Razum nabraja sve nagrade i priznanja koje je dobila, te donosi prikaz adresa na kojima je Lelja Dobronić stanovala u Zagrebu. Slijedi dio koji na vrlo sistematičan i kronološki način daje pregled pisanih djela i razgovora Lelje Dobronić, kao i članaka o njoj iz tiska. Na kraju knjizi kao prilozi nalaze se oproštajni govori na pogrebu, te popis pisane ostavštine dr. Lelje Dobronić koju je njen sin Stanimir Vuk-Pavlović predao u Nadbiskupski arhiv. Knjiga je bogato ilustrirana fotografijama, kopijama članaka iz tiska, faksimilima izvornih dokumenata. Kao što se može primijeti iz ovog kratkog prikaza sadržaja, ovdje nije riječ o klasičnoj monografiji. Autorova je želja bila napisati prvi, što cjelovitiji prikaz života dr. Dobronić oslanjajući se na dokumente i provjerene izvore. To je i uspio zahvaljujući i svojoj poznatoj preciznosti.