GLAGOLSKI ASPEKT I DVOASPEKTNI GLAGOLI

Razne se informacije i podatci o slavenskim dvoaspektnim glagolima nalaze u mnogobrojnim radovima. Međutim, velik dio tih radova dvoaspektnim se glagolima bavi samo usputno. Radovi u kojima dvoaspektni glagoli imaju središnje mjesto uglavnom su posvećeni pojedinačnim problemima povezanima s dvoaspektnošću kao što su primjerice morfološka, semantička i akcionalna obilježja dvoaspektnih glagola, izvođenje novih aspektno određenih glagola od osnovnih dvoaspektnih glagola s pomoću prefiksacije i sufiksacije, stilska obilježja i status izvedenica dvoaspektnih glagola u standardnome jeziku, otežano identificiranje i određivanje aspekta dvoaspektnih glagola s pomoću konteksta s obzirom na različite stupnjeve dvoaspektnosti, proturječnosti u klasifikaciji glagola kao dvoaspektnih i na kraju brojnost dvoaspektnih glagola. Svrha je ove knjige bila na temelju upravo spomenutih prethodnih spoznaja koje su dobrim dijelom nastale u okviru rascjepkanih istraživanja dati cjelovit prikaz dvoaspektnih glagola i dvoaspektnosti u hrvatskome jeziku u sklopu Lehmannove formalno-funkcionalne teorije glagolskoga aspekta. Kako bi se odgovorilo na nadređeno istraživačko pitanje što je to što utječe na afiksaciju dvoaspektnih glagola, odnosno na njihovo morfološko uklapanje u slavenski aspektni sustav u okviru tvorbenoga plana, dvoaspektne se glagole u ovoj knjizi promatralo na četirima jezičnim razinama: leksičkoj, morfološkoj, rečeničnoj i tekstnoj. Točnije govoreći, promatralo ih se upravo onako kako se aspektu kao gramatičkoj-derivacijskoj kategoriji s čvrstim leksičkim temeljem i funkcionalnom kompozicijom pristupa u formalno-funkcionalnoj teoriji glagolskoga aspekta (Lehmann 2009a). Iako je ovaj rad isključivo usmjeren na jezične podatke, odnosno na opis stvarnoga jezičnoga stanja niza obilježja i funkcija dvoaspektnih glagola (leksičkoakcionalnih, morfoloških, rečeničnih i tekstnih), rezultati mogu naći svoju primjenu u usustavljivanju i poboljšanju budućih izdanja deskriptivnih i preskriptivnih priručnika. Ova je knjiga značajno promijenjen i dopunjen doktorski rad Dvoaspektni glagoli – razlike između (p)opisa u priručnicima i stanja u korpusu s posebnim osvrtom na uporabu izvornih govornika nastao pod mentorstvom prof. dr. sc. Björna Hansena i prof. dr. sc. Zrinke Jelaske. Rad je obranjen 8. srpnja 2019. pred povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Paul Rössler, prof. dr. sc. Johannes Helmbrecht , prof. dr. sc. Björn Hansen, prof. dr. sc. Ivo Pranjković i prof. dr. sc. Zrinka Jelaska, kojima zahvaljujem na svim komentarima i susretljivosti. Njemačko društvo za kroatistiku (njem. Deutsche Gesellschaft für Kroatistik) i Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Berlinu 2020. nagradilo je doktorski rad kao najbolji završni rad u kategoriji doktorskih radova tematski vezanih uz hrvatski jezik i kulturu koji su nastali u Republici Njemačkoj. Ovim putem zahvaljujem članovima komisije te prof. dr. sc. Marijani Erstić i Ivani Karanušić.