HRVATSKI EGZONIMI II.: popis suvremenih i povijesnih egzonima

Nakon priručnika Hrvatski egzonimi I., u kojem se donose preporučena imena država, pripadnih glavnih gradova i ovisnih područja te iz njih neki izvedeni oblici riječi, objavljen je i drugi priručnik o hrvatskim egzonimima. Hrvatski egzonimi II. popis je preporučenih suvremenih i povijesnih egzonima svih zemljopisnih objekata (države, gradovi, ovisna područja, regije, rijeke, planine, jezera, naselja, mora, oceani, zaljevi i dr.). Za razliku od imena država, imena ostalih zemljopisnih objekata nisu se u većoj mjeri udomaćivala, a kad se to i radilo, bilo je nesustavno, nedosljedno i neujednačeno. Stoga se u priručniku preporučivalo pisanje najčešće samo jednoga suvremenog ili povijesnog egzonima, koji se može rabiti ako se upotrebljava prilagođeno, a ne izvorno ime. Nije se preporučivala uporaba jednog od dvaju oblika zemljopisnog imena (izvornoga ili prilagođenog), kao što se nije određivalo koji je povijesni egzonim posve zastario te nije prikladan za uporabu. Tim bi se pitanjima trebalo baviti nacionalno povjerenstvo za zemljopisna imena. Popis je izrađen na temelju potvrda registriranih u 18 relevantnih izvora nastalih u razdoblju od 130 godina te jasno određenih načela za preporuke prilagođenih imena. Za više od 3000 popisanih prilagođenih imena određena su i pripadna izvorna imena, jezik (jezici) izvornoga imena, tip i podtip imenovanoga zemljopisnog objekta te njegova lokacija. Navodile su se i inačice egzonima zabilježene u izvorima. Priručnicima o hrvatskim egzonimima Hrvatska se pridružuje zemljama koje su prepoznale važnost standardiziranja zemljopisnih imena radi njihova njegovanja i očuvanja u tekstovima i na kartografskim prikazima, kao i radi uporabe egzonima u govoru, kad je to poželjno.