IDEOLOGIJA I GLAZBENI ŽIVOT: Pula 1945. - 1966.

jiga Lade Duraković Ideologija i glazbeni život: Pula 1945.-1966. svojevrstan je kronološki nastavak njezina prethodnoga rada iz 2003. godine u kojem je dokumentaristički-znanstveno obradila glazbeni život u Puli u razdoblju fašističke diktature od 1926. do 1943. U ovoj su knjizi obrađena tri razdoblja u društveno-političkom, kulturnom i glazbenom životu glavnoga grada Istre: razdoblje anglo-američke vojne uprave 1945.-1947., razdoblje tzv. agitpropa i masovne kulture 1947.-1952. i razdoblje prve faze radničkog samoupravljanja 1952.-1966. Nakon kratkog pregleda zbivanja u razdoblju nakon pada fašističke Italije do kraja rata (1943.-1945.), zatim za vrijeme teritorijalne podvojenosti na zone A i B te karakterizacije društveno-političke podvojenosti stanovništva u razdoblju 1945.-1947., za prvo razdoblje nakon priključenja Istre i Pule Hrvatskoj i Jugoslaviji (1947.-1952.) iznose se i analiziraju razne pojave izvanglazbenog karaktera koje su imale izravne posljedice za profil, karakter i kvalitetu glazbenog života i kulture u cjelini, pri čemu je pitanje nove komunističke ideologije izbilo u prvi plan. Raspravlja se tako o egzodusu stanovništva iz Pule i Istre, uspostavi partijske države i državne privrede, sukobu s Informbiroom, agitpropu, umjetničko-estetičkoj doktrini tzv. socijalističkog realizma i drugim pojavama što se dovode u vezu s djelatnošću domaćih glazbenika, glazbenim školstvom, kazalištem i opernim sezonama u pulskoj Areni. Za drugo razdoblje (1952.-1966.) analiziraju se prilike u razdoblju radničkog samoupravljanja, preobrazbe i pokušaji mijenjanja privrednog sustava tijekom kasnih 1950-ih do sredine 1960-ih, te početak demokratizacijskih procesa nakon pada A. Rankovića. To se dovodi u vezu s novim oblicima organizacije kulturnog i glazbenog djelatništva u savjetima, komisijama i fondovima kulture, institucijama i organizacijama koje su promicale glazbeni život te u konkretnim zbivanjima u glazbenom školstvu, kazalištu i opernim sezonama u Areni te pojavi zabavne glazbe. Rad na rekonstrukciji povijesnih odrednica iz relativno nedavne prošlosti nailazio je na neočekivane prepreke. Naime, prema riječima autorice u predgovoru, osnovni problem na koji je nailazila bio je „golemi kulturološki nemar prema svjedočanstvima prošlosti“. „Uništeni izvori, bačeni dokumenti“ bili su stanje koje je redovito zaticala i to joj je uvelike otežavalo rad. Tim se dragocjenijim pokazala sređena građa sačuvana u Državnom arhivu u Pazinu i pulskoj Sveučilišnoj knjižnici, koja – uz konzultiranje relevantne literature i već drugdje obrađenih izvora – tvori dokumentacijske temelje ovoga vrijednog i u hrvatskim glazbeno-historiografskim razmjerima rijetkoga rada. Knjiga Ideologija i glazbeni život: Pula 1945.-1966. opremljena je tako da zadovoljava sve znanstvene kriterije (bilješke, popis izvora, literatura, slikovni prilozi, kazalo), ali je tekst pisan i obliko