Filtriranje
hr en de
0 0
0 0
Početna Proizvodi Knjige Religija ISLAMSKA ZAJEDNICA U JUGOSLAVENSKOM SOCIJALIZMU

ISLAMSKA ZAJEDNICA U JUGOSLAVENSKOM SOCIJALIZMU

Šifra: 438079
(0)Ostavi recenziju
Godina izdanja: 2021
Država: Bosna i Hercegovina
Jezik izdanja: bosanski
Uvez: Meki uvez
Broj stranica: 314
Format: 24 cm
ISBN: 9789926477073
Cijena
$ 35,36

U klubu štedite $ 1,06.

U cijenu je uključen PDV. Za Europsku Uniju od 01.07.2021. cijena proizvoda i poštarine može varirati prema stopi poreza za zemlju isporuke.

Želite li uštedjeti $ 1,06 na ovoj narudžbi i postati član Dominović kluba?

Dostupno u roku 30 dana
O knjizi
Amir Duranović, Islamska zajednica u jugoslavenskom socijalizmu. Sarajevo: Udruženje za modernu historiju (UMHIS), 2021, 313 str. Izučavanjem bosanskohercegovačke prošlosti u postsocijalističkom periodu dugo vremena dominirao je revizionistički pristup s jakim ideološko-političkim polazištima koja su najčešće imala za cilj stvaranje pozitivističkih slika o prošlosti i(ili) konfrontiranje sa socijalističkim naslijeđem, odnosno dometima ideologije tokom 45-godišnje komunističke vladavine. U takvom ambijentu nastao je niz djela koja su tretirala poziciju muslimana i Islamske zajednice u prošlosti. Ipak, bitno je istaći da se u posljednje vrijeme pojavio određen broj djela koja su napravila značajan iskorak u izučavanju prošlosti Islamske zajednice, poput monografija Adnana Jahića i Denisa Bećirovića. Veliki doprinos u tom smislu pripada svakako i novoj, trećoj knjizi dr. Amira Duranovića Islamska zajednica u jugoslavenskom socijalizmu, koja predstavlja dorađeni tekst doktorske disertacije odbranjene 2015. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Strukturalno, knjiga, pored uvoda, zaključka, priloga, popisa izvora i literature, registara ličnih imena i geografskih pojmova, sadrži šest većih tematskih poglavlja u kojima je autor na konkretnim mjestima nastojao elaborirati odnos Islamske zajednice s politikom te njeno mjesto i ulogu u društvu socijalističke Jugoslavije. U prvom poglavlju Duranović prezentira osnovne informacije o stanju Islamske zajednice, odnosno njenom organizacionom naslijeđu, razvoju i promjenama koje su nastale nakon Drugog svjetskog rata. Veliki izazov djelovanja Islamske zajednice u okvirima socijalizma autor pokazuje na primjeru promjena Ustava 1959. i 1969. godine, a koje su dovele do velikih promjena u organizacionoj strukturi i radu Islamske zajednice u odnosu na raniji period. Uz to, identificirane su tri epizode u odnosu Islamske zajednice i države, koje su se kretale od stroge državne kontrole do određene emancipacije „kontroliranog“ rukovodstva Islamske zajednice. Odnos države i Islamske zajednice Duranović je prikazao u drugom poglavlju kroz nekoliko krupnih pitanja poput vjerskog obrazovanja, infrastrukture, mevluda kao duboko ukorijenjene tradicije među Bošnjacima, te hadža kao najznačajnijeg muslimanskog hodočašća. Kada je riječ o obnovi infrastrukture, istaknuto je nekoliko faza ovog procesa u kojem se ratom razorena infrastruktura postepeno obnavljala, a od prostog saniranja ratne štete krajem 1960-ih i početkom 1970-ih uspostavljena je određena stabilnost i funkcionalnost Islamske zajednice u vezi s ovim pitanjem. Kroz sve obrađene primjere autor pokazuje kako je opća karakteristika ovog odnosa njegova strukturiranost kroz nekoliko faza, čiju dinamiku su određivali država i strpljiv rad Islamske zajednice na njenom institucionalnom osnaživanju u okvirima koje su političke elite odredile kao prihvatljive. Pitanje školstva Islamske zajednice, neophodnog za osiguravanje stručnog kadra i službenika, detaljno je tematizirano u trećem poglavlju. U fokus je stavljen položaj Gazi Husrev-begove medrese kao jedine više medrese i najznačajnije islamske obrazovne institucije u ovom periodu. Duranović ukazuje na napore koje je rukovodstvo Islamske zajednice moralo uložiti kako bi osiguralo prihvatljive uvjete djelovanja ove ustanove, ali i probleme prilikom kreiranja nastavnog plana i programa. Pored islamskog obrazovanja u Bosni i Hercegovini, odnosno Jugoslaviji, u ovom poglavlju govori se i o počecima odlaska bošnjačke uleme na svjetska učilišta islamske teologije, ali i o procesu osnivanja teološkog fakulteta u Sarajevu. Djelovanje određenih institucija, a naročito vjerskih zajednica nerijetko se, u konkretnim etapama, u velikoj mjeri poistovjećuje s ličnostima koje ih predvode. U periodu koji u ovoj knjizi tretira Duranović, ključna ličnost Islamske zajednice bio je Sulejman ef. Kemura, reisul-ulema (1957-1975), a upravo njemu i njegovom odnosu sa zajednicom posvećeno je četvrto poglavlje knjige. Duranović ukazuje na okolnosti u kojima je Kemura djelovao, sva osporavanja i česte napade koje je trpio od muslimanskih intelektualnih krugova koji su njegov rad i saradnju s državom smatrali pogrešnim i štetnim za muslimane i islam u Bosni i Hercegovini. Ipak, pokazalo se da je svojim dugoročnim projektima, od kojih među najznačajnije spada osnivanje teološkog fakulteta, Kemura izuzetno doprinio poboljšanju odnosa Islamske zajednice i države, kao i njenom pozicioniranju u društvu koje generalno nije bilo naklonjeno religiji. U petom poglavlju, Duranović kroz konsolidiranje rada Udruženja Ilmije prati problem socijalnog osiguranja vjerskih službenika, čime je ustanovljen „službeni sloj“ uz pomoć kojeg je ostvaren stabilan odnos Islamske zajednice s državom. Čitav proces konsolidiranja Udruženja podrazumijevao je mnogo više od socijalnog osiguranja vjerskih službenika, a naročito veliki značaj imao je rad Udruženja na društvenom polju, o čemu se, također, detaljno govori u ovom poglavlju. Ipak, najkrupnije pitanje s kojim se Islamska zajednica suočila u periodu socijalističke Jugoslavije jeste političko prihvatanje, odnosno priznanje muslimanskog nacionalnog identiteta, o čemu Duranović piše u posljednjem poglavlju knjige. Riječ je o procesu izuzetno važnom za muslimane i Islamsku zajednicu, ali isto tako i o procesu u kojem Savez komunista nije imao namjeru praviti kompromise s bilo kim. U tom procesu osnovna intencija politike bila je marginalizirati, pa u određenim segmentima i instrumentalizirati Islamsku zajednicu pri samom rješavanju ovog političkog problema. Odnos Islamske zajednice prema ovom procesu bio je izuzetno složen, a unutar same zajednice postojao je niz različitih mišljenja o tome kako se prema ovom pitanju postaviti i kako će ono utjecati na muslimane kao vjersku i Muslimane/Bošnjake kao nacionalnu skupinu. Posebnu pažnju Duranović je posvetio ulozi koju je u ovom procesu imao Husein ef. Đozo, kao jedan od najznačajnijih i najspremnijih intelektualaca u redovima Islamske zajednice u ovom periodu. Studijom Islamska zajednica u jugoslavenskom socijalizmu Duranović je uspio prikazati razvoj Islamske zajednice, njenu poziciju u društvu, odnos s politikom i vjernicima u jednom od najznačajnijih perioda za Bošnjake, s obzirom na to da je u najvećem dijelu riječ o 1960-im i 1970-im godinama, kada su rješavana sva značajnija pitanja kako za samu Islamsku zajednicu tako i za muslimane kao njene članove. Ovo djelo predstavlja veliki iskorak u bosanskohercegovačkoj historiografiji i ulazi, svakako, u red najznačajnijih radova o prošlosti Islamske zajednice. Duranović je uspio ekskluzivističkim narativima koji položaj vjerskih zajednica u socijalističkoj Jugoslaviji posmatraju izrazito negativno, kao i onima koji politiku jugoslavenskih komunista prema vjerskim zajednicama vide pozitivno, suprotstaviti naučno utemeljena objašnjenja koja pokazuju da ni u ovom slučaju ne postoji crno-bijela slika prošlosti. Ajdin Muhedinović
Komentari
Ocjena proizvoda
Još nema komentara. Budite prvi koji će komentirati.
Pošalji komentar

Ocijeni članak

Ocijeni proizvod

Vaš email koristitit će se samo u svrhu odgovaranja na Vaš komentar.
Česta pitanja
Koji je rok isporuke paketa?

Naručeni proizvodi isporučuju se u roku od 5 radnih dana. Ukoliko neki od proizvoda nije odmah dostupan za isporuku, kupac će o tome biti obaviješten u procesu kupnje. Više informacija o dostavi možete pronaći ovdje.

Dostavljate li u inozemstvo?

Da, dostavu vršimo u sve zemlje svijeta. Informacije o cijenama dostave za pojedine zemlje možete vidjeti ovdje.

Koja je cijena dostave?

Cijena dostave u Republici Hrvatskoj i Sloveniji je 25kn, a za narudžbe u iznosu većem od 300kn dostava je besplatna. Za više informacija o cijeni dostave u Hrvatskoj i u inozemstvu možete provjeriti ovdje.

Mogu li narudžbu s osobnim preuzimanjem preuzeti na dan kreirane narudžbe?

Svakom kupcu javimo kada su knjige spremne za preuzimanje pa je potrebno pričekati našu obavijest putem e-maila ili telefonskog broja koji ste ostavili kao kontakt u Vašoj narudžbi.

Ne snalazim se u webshop-u, mogu li nekim drugim putem napraviti narudžbu?

Ukoliko imate bilo kakvih problema vezanih uz web narudžbu, uvijek nas možete kontaktirati putem našeg e-maila: [email protected] i telefona: 01 6130 112. Tim putem možete napraviti i narudžbu, a potrebni podatci za narudžbu su: ime i prezime, adresa za dostavu, e-mail i telefonski broj.

Klub vjernih članova

Pravim ljubiteljima knjiga pripremili smo posebni tretman u Dominović Klubu vjernosti.

Članove našeg kluba častimo popustima i pamtimo sve njihove narudžbe.

Saznaj više

Newsletter

Prijavite se na naš newsletter i ostvarite 10% popusta prilikom prve kupnje.

Zatvori

Vaša privatnost i osobni podaci su nam bitni. Sukladno novoj Općoj uredbi o zaštiti podataka ažurirali smo naša Pravila privatnosti.

Kako bi se osigurao ispravan rad ovih web-stranica, ponekad na vaše uređaje pohranjujemo male podatkovne datoteke poznate pod nazivom kolačići.

Više o Pravilima privatnosti pročitajte ovdje.

Više o Pravilima o korištenju kolačića pročitajte ovdje.

Postavke o kolačićima možete urediti i/ili ažurirati ili obrisati prilikom svakog posjeta našoj stranici. O svemu više pročitajte u Pravilima o korištenju kolačića.

Google maps
Facebook messenger (like page)
Instagram
Sendgrid

Google analytics