KAKO JE UMIRAO MOJ NAROD: Antimemoari I.

Knjiga predstavlja dopunjeno izdanje prve knjige Kljajića Kako je umirao moj narod, tiskane 1996. godine, koja pored obilja podataka o spomenicima duhovne, vjerske i materijalne kulture Hrvata u Srijemu, svjedoči o njihovom stradanju na područja Srijema. Upravo zbog velikog odjeka prve knjige želja autora je bila da ju proširi. Prvi dio popravljenog i proširenog izdanja sadrži 700 stranica s dokumentiranim podatcima iz ratnih devedesetih godina iz Srijemskomitrovačkog dekanata, Hrtkovaca, Nikinaca, Platičeva, Rume, Iriga, Srijemske Mitrovice, Petrovaradinskog dekanata, Srijemske Kamenice, Srijemskih Karlovaca, Zemunskog dekanata, Slankamena, Novih Banovaca, Beške, Maradika, Inđije, Golubinaca, Kukujevaca, Šida, Sota, Morovića, Bačke, Banata, te svjedočanstvima iz Vukovara, Iloka, Baranje kao i Hrvatima izvan granica Hrvatske. Također sadrži i ispovijesti ljudi iz žiže ratnih stradanja. Fotografijama, dokumentima i pisanom riječju opisana su stanja i nemili događaji koji su se dešavali u ratnom razdoblju. Kako je u predgovoru istaknuo recenzent profesor književnosti Tomislav Bašić Palković »kronika koja slijedi, kronika je o narodu, koji je imao minimalne, gotovo nikakve pretpostavke da opstane, i koji je u povijesnim olujama lako mogao nestati (kao što su, uostalom, mnogi narodi i nestali). Da se povijest ponavlja, svjedoče nam godine ovog posljednjeg rata«. Autor knjige navodi da je nova knjiga slika, koja riječju, fotografijom i dokumentom satkanog dramatičnog mozaika govori o stradanju hrvatskog naroda i Katoličke crkve u koju je utkana i njegova ljudska i svećenička sudbina. »Ova knjiga je važna zbog izuzetne dokumentirane vrijednosti. Nigdje na drugom mjestu nisu evidentirane prognane, iseljene i ubijene obitelji iz pojedinih mjesta Srijemske biskupije za vrijeme režima Slobodana Miloševića. Želja mi je da otmem od zaborava crkvenu i državnu dokumentaciju, koja je od izuzetne važnosti. Smatram da će ova knjiga imati veći odjek u javnosti od prethodne knjige, upravo zbog vrijednog etnografskog materijala koji sadrži«, ističe vlč. Marko Kljajić.