KRIK IZ KAMENA

Roman „Krik iz kamena” baziran je na istinitoj priči. Radnja se odvija u Dalmatinskoj zagori za vrijeme Drugoga svjetskog rata. U prvoj verziji, ispričanoj po pričanju moje majke i s prikupljenim informacijama i pričama sa živim sudionicima tih vremena, priča je dobila i svoj oblik kako bi se čitatelju lakše mogla prikazati događanja i sami karakteri likova iz priče. Neka od mjesta su autentična dok su likovi izmišljeni i svaka sličnost sa živućim osobama puka je slučajnost. Roman priča o četiri obitelji i njihovim sudbinama u tom vrtlogu rata. Priča o rađanju i smrti, o intrigama i bajkovitim očima što ljubav traže. Priča o surovim i blagim ljudima, o dobru i zlu… Onako kako to život piše… Priča o ženi koja je rano izgubila muža i odgajanju djece u patrijarhalnom okružju. Ta djeca su dio cijelog romana u kojemu se susreću kao glavni likovi, kao i njihovi prijatelji i rođaci. Bojnik Hrvatske domobranske vojske Ivan Čavlina i njegova tragedija. Sukob braće koji bijahu na suprotnim stranama u tom ratu. Prisega sedmogodišnjeg sina koji ocu obećaje da će slušati stričeve kao da su mu očevi, ali i o stričevima koji vremenom zaboraviše obećanja data bratu. U romanu se isprepleće način života u kamenjaru Zagore i ljudi sa svim svojim manama i vrlinama. Jedna lirska obrada likova satkana od bure i sivog kamena tu na pridnožju Dinare i Promine. Slika vječite borbe hrvatskog naroda za svoju slobodu u okružju različitih interesa i apetita onih koji neprestano kljucaju po duši hrvatskog čovjeka provjeravajući ga, a sve u htijenju da ga nađe nespremna pa da ga orobi i pokori. A ljudi tog podneblja, iznikli na suhim strništima, tučeni burom, a prženi suncem, u toj oskudici vode i kruha preživješe i ne pokoriše se. Oni su kao i koštela, drvo koje se cijelo ljeto u suši i fijuku bure stalno bori, a uvijek su joj listovi zeleni. Takvi su i ljudi ovih krajeva. Upravo o njima i njihovim sudbinama govori ovaj roman. A kad se učini da je ruka sudbine u svojoj mračnoj nakani došla do svoga cilja, odjednom se kao ukazanje pojavljuje svjetlo dobra i ljubavi pa se za određene, kojima se činilo da to breme nikad neće skinuti sa svojih leđa, ipak dogodi ono najljepše što se čovjeku i ženi može dogoditi. Gdje život iz mrtvila strništa proklija, a ljubav nadjača mržnju i zavist, i kad sklad pobjedi nemar i zlobu, tad se tako nešto pojavi kao uslišena molitva pred likom Majke Božje, a čežnja se u molitvi stopila pa u tračku svjetla u zjenici odsjaja i sreću nekome donijela. Tako je i s ovom pričom koja je sinonim otpora i oporavka hrvatskog naroda, a koji se poslije svake nevjere i oluje uzdizao, i uz pjesmu i vedro lice uzdignuta čela zlu uvijek prkosio.