MIROLJUBIVE MISLI

Rođen kao Mohandas Karamchand Gandhi, Mahatma Gandhi bio jedan od najutjecajnijih duhovnih i političkih vođa svojega doba. Počasno su ga nazivali »ocem« Indije. Studirao je pravo u Londonu te pokušao raditi kao odvjetnik u Indiji, da bi se priključio indijskoj tvrtci u Južnoafričkoj Republici, gdje se i nadahnuo za promjenu. Pomogao je voditi pokret za građanska prava indijskoga naroda u Južnoafričkoj Republici, zalažući se za miran prosvjed i nenasilje. Smatrao je da se svi, pa i oni u vladi, zakonodavstvu i vojsci, trebaju držati načela nenasilja. Zagovarao je demokraciju koja se zasniva na mirnom pregovaranju i alternativnim oblicima osiguravanja reda u društvu. Sebe je nazivao filozofskim anarhistom, jer je vjerovao u to da svatko treba vladati sobom sâm. Nenasilno posredovanje u sukobu i nenasilno rješenje način su kako bi se društvo trebalo održati u njegovu idealnom svijetu. Njegovo radikalno gledište o samoupravi, miru i nepružanju otpora obilježava se diljem svijeta 2. listopada kao Međunarodni dan nenasilja. Gandhi je držao sve vjere valjanima i ravnopravnima, ali je smatrao da je hinduizam za njega najpovoljniji. Vjerovao je da za svakoga postoji vlastiti ispravan put, i odbijao je preobratiti se na drugu vjeru, premda su ga neki na to pokušali nagovoriti. Odgajan je kao hinduist i, kao i većina hinduista, on i njegova obitelj bili su vegetarijanci. Premda je u mladosti iz znatiželje kušao meso, kao odrastao čovjek striktno se držao vegetarijanskoga načina prehrane. I to ne samo zbog vjerskih uvjerenja, nego i zato što je to smatrao ekonomičnijim i praktičnijim. Gandhi je posvetio život svojoj potrazi za većim razumijevanjem istine. I svoju je autobiografiju naslovio Priča o mojim eksperimentima s istinom. Običavao je reći da je Bog Istina. A onda je otišao korak dalje, kako je sam rekao, i zaključio da je za njega Istina Bog. Na njega je iznimno utjecala filozofija brahmačarje. Ona je povezana s duhovnom i praktičnom čistoćom, a vegetarijanstvo mu je pomoglo da se čvrsto održi u svojem uvjerenju i provedbi potpune samokontrole. Brahmačarja je za Gandhija bila put prema samoostvarenju. Prakticirao je, i iskušavao, celibat da bi mogao naučiti voljeti i istodobno kontrolirati vlastitu požudu. Imao je trideset šest godina i bio je oženjen u času kad je položio taj zavjet. U kasnijim godinama, dijelio bi krevet s mlađim ženama, kao test samokontrole i dio prakticiranja načela brahmačarje. Jedan dan u tjednu provodio je u potpunoj tišini, a tri i pol godine nije htio čitati novine da sačuva svoj unutarnji mir. Gandhi je vjerovao u jednostavnost. Smatrao je da bi svi koji rade u javnim službama trebali voditi jednostavan život. Odjeća mu je bila ručno rađena, a i druge je ohrabrivao, posebice u Indiji, na to da sami šiju svoju odjeću. Ta je ideja postala popularna, pa je tako većina odjeće u Indiji danas često ručni rad. Imao je mnogo sljedbenika, a njegovu su nenasilnu taktiku rabili i neki borci za građanska prava u Sjedinjenim Državama, poput Martina Luthera Kinga mlađeg i Jamesa Lawsona. Albert Einstein, John Lennon, Al Gore i Barack Obama s velikim poštovanjem spominju utjecaj koji je na njih imao Mahatma Gandhi. Godine 1930. časopis Time proglasio ga je osobom godine. Godine 1948., godine kad je umro, nominiran je za Nobelovu nagrdu za mir. Ubijen je prije nego što je dobitnik nagrade bio izabran. Dan njegova ubojstva, 30. siječnja, u Indiji je progšaen Danom mučenika, a zemlja ga slavi kao i sve one koji su umrli služeći Indiji. Zvonimir Obran