NACRT SOCIJALNE FILOZOFIJE

Djelo Ludwiga Gumplowicza (1838-1909) Nacrt socijalne filozofije, postuhumno objavljeno 1910. godine, predstavlja sažetak izlaganja njegova cjelokupnog sociološkog sustava. Već dvadesetak godina nakon objave knjiga je stekla status klasičnog sociološkog djela. Njezina znanstvena relevancija ogleda se u istraživanju povijesti socioloških teorija i ideja, te na području teorija porijekla države i suvremene vlasti. Gumplowiczeva teorija „grupizma“ i danas je heuristički plodna za mnogobrojna sociološka teorijska i empirijska istraživanja na području društvenih sukoba. Ognjen Čaldarović Ludwig Gumplowicz, austrijski odvjetnik i publicist židovskog podrijetla, jedan je od najznačajnijih utemeljitelja sociologije. U domaćoj stručnoj literaturi obično se smatra zagovornikom socijaldarvinizma u sociologiji. Već i za površnog čitatelja odmah je vidljiva kontradikcija između domaćeg „standardnog“ čitanja, prema kojem je svaki socijaldarvinizam = fašizam, s jedne strane, i Gumplowiczeva židovskog podrijetla. Ova Gumplowiczeva knjiga, Nacrt socijalne filozofije, vrlo dobro može pokazati kako je domaće „standardno“ čitanje Gumplowicza, a i socijaldarvinizma općenito, bilo pod utjecajem ideološke paradigme koja je cijeli smjer u sociologiji implicitno ili eksplicitno svrstavala u (kripto)“fašističke“ teorije, i točnije, koliko je takvo ideološko čitanje Gumplowicza bilo pogrešno. Osim toga, suvremeni događaji, kao i razvoj tj. protezanje darvinističke misli na područje društvenih znanosti prethodnih pola stoljeća, izvrsno pokazuje koliko je ta ideološka naljepnica bila pogrešna, i znanstveno neutemeljena. Ponovno objavljivanje knjige, uz komentar, predgovor (Peter Stachel: Sociolozi su naposljetku fatalisti?) i pogovor, zasigurno će ispraviti tu pogrešnu predodžbu koja je kod nas postala čak i udžbenička mantra, i osuvremeniti čitanje tog velikog klasika sociologije. Darko Polšek