OD ESTETIKE DO IDEOLOGIJE: rasprave i ogledi o hrvatskoj književnosti

Najnovija knjiga Ivice Matičevića objedinjuje tekstove nastale u posljednjih desetak godina. Svojim je istraživanjima hrvatske književne baštine Matičević umnogome pridonio rasvjetljavanju zaboravljenih i/ili zanemarenih, nerijetko i prešućivanih autora i pojava. Autor je četiriju knjiga te više desetaka znanstvenih radova s područja novije hrvatske književnosti. Priredio je desetak knjiga izabranih djela hrvatskih pisaca, među kojima su i Djela Josipa Kosora, predviđena u 12 svezaka, od kojih je dosad objavljeno sedam. Za svoj je rad nagrađen godišnjom Nagradom HAZU za književnost 2007. i Nagradom A. G. Matoš Matice hrvatske za književnu kritiku i esejistiku iste godine. I u knjizi Od estetike do ideologije Matičević slijedi tematsku i metodološku usmjerenost poznatu iz njegovih prethodnih radova: jasno utvrđivanje književnopovijesnih okolnosti te pomno analitičko zasijecanje u teme iz hrvatskoga ekspresionizma, hrvatske književne kritike i zanemarenih povijesnih odsječaka, kako je to slučaj s nedovoljno istraženim razdobljem hrvatske književnosti i kulture od 1941. do 1945. Posebice valja istaknuti autorov interpretativni uvid u aspekte duhovne preobrazbe u Kosorovim dramskim djelima, odnosno analitički prikaz manje poznatih Kosorovih socijalnoangažiranih tekstova. Autorova istraživanja endehazijskog razdoblja pokazala su dinamiku kulturnog i književnog života zagrebačke sredine za Drugog svjetskoga rata, osobito u radovima o tjedniku Spremnost. Luk sa suvremenom književnošću zatvaraju tekstovi o romanima Ivana Aralice, koji su među najboljim kritičkim ogledima o ovome važnom hrvatskom pripovjedaču, napose ogledi o romanima Sunce i Knjiga gorkog prijekora. Emotivna dimenzija u koju su uronjeni analitički pogledi posebna je vrijednost ovih dvaju tekstova. Arheologija znanja i originalan pristup uglavnom zanemarenim i nepoznatim temama, čitki stilski slog i sustavnost analitičkog opisa više su nego dovoljni razlozi da ova knjiga privuče pozornost ne samo znanstvene, nego i šire kulturne javnosti. Za mnoge od obrađenih tema prethodila su arhivska istraživanja, a nova čitanja iznose ili drukčije prosudbe ili produbljuju dosad naznačena stajališta književne kritike i hrvatske znanosti o književnosti.