PISMA KAŽU...: rukopisi na francuskom jeziku u ostavštini grofova Zrinskih

Knjiga je nastala na temelju rukopisne ostavštine grofova Zrinskih u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Vesna Lisičić je pisma na francuskom je­ziku iz te ostavštine obradila s lingvističkog i kultu­rološkog aspekta. Autorica daje osnovne podatke o obitelji Zrinski u 17. stoljeću s naglaskom na njihovu ulogu u gospodarskom, političkom i kulturnom živo­tu. Osobito se ističu veze koje su Zrinski održavali s različitim aristokratskim obiteljima i značajnim po­jedincima onovremene Europe. U knjizi se govori o poliglotskom okruženju Zrinskih čiji su pripadnici, osim na hrvatskom i mađarskom, komunicirali i pi­sali na latinskom, njemačkom i talijanskom jeziku, ali ne i francuskom. Stoga autorica smatra da su ova pi­sma na francuskom služila kako bi pripadnici obitelji saznavali što se zbivalo u zapadnoj Europi. Autorica je transliterirala i prevela 11 pisama te sustavno i sin­tetski analizirala jezične značajke tih pisama i poku­šala utvrditi njihovo autorstvo. "U dijelu ostavštine grofova Zrinskih koji je pohranjen u fondu Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu nalazi se i određeni broj rukopisa na francuskom jeziku. To su uglavnom prijepisi diplomatskih spisa i pi­sama u kojima se najvećim dijelom izvještava o političkim zbivanjima i međudržavnim odnosima. Osim nesumnjivog povijesnog značaja, ti tekstovi imaju i jezično-povijesnu vrijednost pa ih je vrijedilo prirediti i obraditi s filološkog, povijesnog i kulturno-povijesnog aspekta. Bez šireg povijesnog konteksta gotovo je nemoguće u potpunosti razumjeti prepisku između osoba koje podrobno poznaju događaje i okolnosti o kojima izvješćuju. Stoga je važno znati opću političku konstelaciju u Europi i odnose sila u drugoj polovici sedamnaestoga stoljeća, situaciju u Hrvatskoj toga vremena, kakve su mogle biti hrvatsko-francuske veze u tome razdoblju i na koji su se način mogle ostvarivati. Poznato je da su grofovi Zrinski, jedna od najznamenitijih, a svakako i najmoćnijih obitelji u jugoistočnoj Europi, u borbi protiv sve veće kraljeve vlasti pokušali potražiti saveznika na francuskom dvoru. Zna se i daje taj pokušaj propao, no uvid u prepisku koja je u Hrvatsku stizala iz Pariza, Bruxellesa i Haaga trebao bi pružiti više potankosti za sliku o razdoblju koje je zacijelo usmjerilo hrvatsku povijest." ( iz Uvoda )