PUNI KRUG: zašto i kako čitati s mladima?

Knjiga Puni krug: Kako i zašto čitati s mladima?, autorica Anite Peti-Stantić i Mirele Barbaroša-Šikić, pisana je s lakoćom te je, osim odgajateljima i učiteljima na svim razinama odgojne i obrazovne vertikale, dostupna i svima zainteresiranima za čitanje kao proces i kao spoznajni model. Praktično usmjeren, fleksibilan i inkluzivan tekst o vrijednosti i smislu čitanja, a onda i procesu čitanja i spoznaje u odgojnom i obrazovnom procesu, primarno je usmjeren na djecu i mlade, učenike i njihove učitelje. Pritom se u obrazovanju, a onda i u pristupu čitanju, zahtijeva promjena paradigme i okretanje prema zajedničkim čitanjima, što češćim informiranim izborima i formiranju kruga povjerenja, i između odraslih i mladih, ali i povjerenja u tekst i u sebe kao čitatelje. O tome specifično govore poglavlja posvećena čitalačkoj sposobnosti i vještini snalaženja u tekstu, igri i povjerenju u mlade, a onda i ona u kojima je naglasak na učiteljima, to jest na sjajnim učiteljicama, koje su s čitateljima podijelile svoja najbolja iskustva vezana uz motivaciju za čitanje, odabir tekstova, rad na tekstu i s tekstom i vrednovanje. Osobita je vrijednost knjige poglavlje o resursima dostupnima odgajateljima, učiteljima, ali i svima drugima napisano u suradnji s Jasminom Kendom, od knjiga i tekstova do projekata, festivala, ali i suvremenih resursa, kao što su zvučne knjige. Pritom se, dakako, ne zaboravlja, na možda najvažniji resurs, a to su ljudi - odgajatelji, učitelji, pisci, ilustratori, prevoditelji, glumci i drugi zainteresirani odrasli. Jer samo odnosom između ljudi knjige dobivaju smisao. Već je iz navedenoga jasno, no ipak to ističemo, kako je temeljni pristup znanosti i praksi čitanja u knjizi interdisciplinaran: spoznaje iz neuroznanosti povezane su s pedagoškom praksom, čime autorice pokazuju da predložene strategije nisu tek teorijske, već su kognitivno opravdane i usklađene s načinom na koji mozak uči i obrađuje informacije. Osim toga, pristup je i holistički, jer obuhvaća cijelu obrazovnu vertikalu, s posebnim naglaskom na specifične potrebe strukovnih škola, što je potencijalno važno za razvoj dosljednih strategija za poticanje čitanja kroz različite razvojne faze učenika. Među najvažnijim metodološkim porukama je snažan fokus na proces čitanja i kontinuirano vrednovanje umjesto naglaska isključivo na konačan rezultat i ocjenjivanje. To je paradigma koja će, prihvati li je većina učitelja, potaknuti autentičnije učenje i osloboditi sve uključene pritiska. Vrednovanje se shvaća kao trajan dijalog, što je ključno za razvoj dubinskog razumijevanja teksta. Autorice knjige dugogodišnje su promotorice čitanja, što istraživački, što u okviru brojnih radionica i projekata koje vode i u kojima sudjeluju. Sinergija njihovih dviju energija rezultirala je ovom sjajnom knjigom.