RAKOVIČKI USTANAK 1871. I EUGEN KVATERNIK: od pobune do kulta nacionalnog junaka

Hrvatska historiografija Rakovičkom ustanku pridaje jedno od središnjih mjesta u oblikovanju ideje o nacionalnoj državi i hrvatskoj samostalnosti, ali istodobno propituje smislenost toga neuspjeloga pothvata. Sto pedeseta obljetnica Rakovičkog ustanka, odjeci kojega su se u različitim vidovima provukli do današnjih dana, prigoda je za prisjećanje, obilježavanje, upoznavanje uzroka i okolnosti u kojima se tijekom druge polovice 19. stoljeća stvara politička misao o modernoj i neovisnoj državi na ovom prostoru. Izložba prati europski prostor i njegove ključne mijene od sredine 19. stoljeća, uži prostor Habsburške, odnosno Austro-Ugarske Monarhije, kao i hrvatske zemlje s naglaskom na prikaz stanja Vojne Krajine kao mjesta oživotvorenja ustanka i djelovanja njegovih protagonista. Posebna pozornost posvećena je životnomu putu i sudbinama idejnoga začetnika toga događaja Eugena Kvaternika, ali i njegovih najbližih suradnika i suorganizatora pokreta Vjekoslava Bacha, Ante Rakijaša, Petra Vrdoljaka i Rade Čuića. Dio izložbe posvećen je nizu uzastopnih događaja koji su pridonijeli stvaranju kulta Eugena Kvaternika kao nacionalnoga junaka, a ideji ustanka pridali državotvorni značaj. Historiografija, publicistika, književnost i umjetnost dale su obol prepoznavanju događaja i ključnih osoba, pa se izvornim gradivom arhiva, muzeja i knjižnica ovom izložbom nastoje oživjeti prostor, vrijeme i ideje,svjesno i nesvjesno utkane u nacionalnu memoriju. Možda je upravo ponovnim sjedinjenjem Kvaternikovih okrvavljenih spisa i kovčega u kojima ih je ponio u posljednju borbu simbolički utjelovljena i uspješna suradnja srodnih kulturnih i znanstvenih institucija, Hrvatskog državnog arhiva, Hrvatskog povijesnog muzeja, Hrvatskog instituta za povijest te Nacionalne i sveučilišne knjižnice.