RUSSKIY MIR I SRPSKI SVET: ideje, projekti, ratovi

Knjiga donosi detaljnu komparativnu studiju ruskog i srpskog ultranacionalističkog i hegemonijskog diskursa, tj. koncepata ruskog mira i srpskog sveta. Dubinska analiza kombinira povijesno i društveno-političko istraživanje velikosrpskog nacionalizma i ruskog neoimperijalizma. Knjiga polazi od premise o smislu povijesti kao znanosti koja nikad nije u stanju predvidjeti bilo što. Upravos toga knjiga povlači paralele između jugoslavenskih ratova 1990-ih, te mogu li nam oni pomoći da razumijemo ruski napad na Ukrajinu? Postoje li paralele između njih? Je li u njima ukodiran neki imperijalni karakter, etnički nacionalizam ili pak oboje? Ovdje se uspoređuju dva projekta, današnje Rusije prema Ukrajini i Srbije prema Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Kosovu i Crnoj Gori, uglavnom tijekom 1990-ih godina, te dva politička modela iz 19. stoljeća, koji su sada modernizirani i nešto modificirani pod nazivima Russkiy mir i srpski svet. Cilj ovog istraživanja je identificirati ključne elemente ta dva suvremena modela te procijeniti u kojoj mjeri su univerzalni ili specifični i u kojoj mjeri su slični, odnosno različiti. Ideja o ruskom svijetu koja datira još iz 19. stoljeća je 2007. redefinirana prvo kao kulturni, a uskoro nakon toga i politički koncept, da bi nešto kasnije prerasla i u konkretan projekt te služila kao opravdanje za ruske intervencije u regiji (Gruzija 2008, pripajanje Krima 2014, napad na Ukrajinu 2022). Na teritoriju bivšeg SSSR-a počeo je proces koji u mnogo čemu podsjeća na SFRJ iz 1990-tih i srpske težnje za nacionalnim ujedinjenjem i promjenom postojećih granica. Te srpske teritorijalne pretenzije iz 1990-ih nisu potpuno nestale okončanjem ratova i potpisivanjem mirovnih sporazuma. Danas se ponovno artikuliraju u javnom prostoru u nešto modificiranom obliku i, za razliku od aktualnih ruskih, još uvijek predstavljaju politički koncept bez upotrebe sile. Prema ruskom primjeru i inspirirane ruskim nazivom, te aspiracije su 2020. godine redefinirane pod imenom srpski svet. To stvara dojam da je srpski koncept kopija ruskog. Međutim, je li to zaista tako? Armina Galijaš je povjesničarka zaposlena na Centru za studije Jugoistočne Europe Sveučilišta u Grazu, gdje se bavi istraživanjem nacionalizma, političkih ideologija i procesa oblikovanja identiteta. Autorica je brojnih znanstvenih radova o ratovima 1990-ih, kulturi sjećanja i revizionizmu.