ŠOPRON: grad kulture i suradnje

O povijesti grada Šoprona objavljeno je u prošlim desetljećima, pa i stoljećima, mnogo studija, znanstvenih članaka, popularnih i turističkih izdanja. Gradsko je poglavarstvo vrlo rano, već u 17. stoljeću, potaknulo pisanje povijesti grada na temelju sustavnog prikupljanja arhivske grade. Željelo se pridonijeti slici grada koja je već bila stvorena i na međunarodnoj razini. Rezultat tog pokušaja bila je rukopisna gradska kronika Marka Flauta, nastala oko 1610. godine. O svjesnom oblikovanju slike o gradu govori i podatak da Šopron spada medu rijetke mađarske gradove čiju su vedutu - slično Augsburgu, Ulmu i Nurnbergu - ovjekovječili i domaći majstori. Duga je tradicija u Šopronu sebe samoga predstavljati strancima i upoznavati svijet sa svojim vrijednostima i svojom kulturom. Tako je i s ovom knjigom. Iako je isti cilj vodio i autore knjige, rezultat se ipak na više mjesta razlikuje od poznatih gradskih kronika. Formalna rješenja, stil i priča su novi, ali zadržana je tradicionalna čitkost. Nastojalo se u prvi plan staviti stručnost, ali tako da dosadno znanstveno elaboriranje historiografske grade ne prijeđe u širi čitateljski krug. Prvi dio teksta obrađuje povijest grada do sredine 17. stoljeća. U izdanju se paralelno mogu pratiti dopune koje, bogato ilustrirane, čine tijek zbivanja raznolikim i informativnim. Podijeljen u dva stupca, tekst upoznaje čitatelja s lokalnim zbivanjima i hrvatskom poviješću, hrvatskim narodom i ugarsko-hrvatskim odnosima. Izdanje se sadržajem bitno razlikuje od dosadašnjih radova povijesti grada utoliko što je u njegovu prošlost i sadašnjost uključena i hrvatska sastavnica, nazočna na ovim prostorima već pola milenija...